Peta bolest: Kod pojave osipa dijete više nije zarazno i može u kolektiv, ali za trudnice je opasna

Infekcijski eritem, poznat i kao peta bolest ili bolest ispljuskanih obraza osipna je virusna bolest koju uzrokuje parvovirus B19. Smještena je kao peta u Dukesovoj povijesnoj klasifikaciji dječjih osipnih bolesti. Iako danas rijetko izaziva paniku, važna je zbog zaraznosti i mogućih komplikacija. U Hrvatskoj se svake tri do četiri godine bilježe manje epidemije, najčešće u kasnu zimu i rano proljeće, piše HINA Zdravlje.

Prema hrvatskim seroprevalencijskim podacima, gotovo 65 posto odraslih ima protutijela na parvovirus B19, što znači da su preboljeli infekciju. No među djecom do 18 godina ta je brojka oko 42 posto, što ukazuje na značajnu ranjivost školske populacije.

U svibnju 2023. godine Hrvatska je zabilježila značajan porast slučajeva pete bolesti, osobito među djecom u vrtićima i školama. Upravo tada o toj su bolesti u medijima progovorili roditelji, liječnici i djeca koja su je preboljela.

Prema riječima pedijatra Marija Mašića, bolest se javlja epidemijski svakih tri do pet godina, a preboljenjem se stječe imunitet. Simptomi uključuju crvenilo obraza, osip koji se širi po tijelu, umor, manjak apetita i bol u zglobovima. Liječnici ističu da su djeca zarazna prije pojave osipa, ali nakon što se osip pojavi, više nisu prijetnja okolini i mogu se vratiti u kolektiv.

“To su najčešće zdrava djeca koja dolaze s tegobama poput vrućice i osipa tipičnog za petu bolest. Zarazni su pet do deset dana nakon izloženosti, a kad se osip pojavi – više nisu zarazni”, rekao je pedijatar Mašić.

Simptomi i tijek pete bolesti

Inkubacija traje 4–14 dana. Prva faza podsjeća na blagu virozu (vrućica, grlobolja, slabost), dok druga donosi karakteristični osip – crvenilo obraza („ispljuskani“ izgled), potom ružičasti osip na tijelu, koji završava mrežastim uzorkom. Osip može trajati danima, ali i tjednima te se može ponovno pojaviti nakon izlaganja suncu, fizičkog napora ili stresa.

U nekim slučajevima simptomi potpuno izostaju, što dodatno otežava kontrolu širenja u kolektivima. Djeca najčešće prebole bolest bez posljedica, no simptomi mogu biti neugodni.

“Kćerkica mi je došla u ponedjeljak iz škole s velikim osipom po licu. Prvo sam mislila da je alergija. Ujutro se pogoršalo i odvela sam je doktoru koji je dijagnosticirao petu bolest”, ispričala je 2023. medijima Nikolina Ivančević iz Đakova.

Zaraznost i povratak u kolektiv

Djeca su najzaraznija prije pojave osipa, a nakon što se osip pojavi, više nisu prijetnja okolini i mogu se vratiti u kolektiv. Upravo je to važno u planiranju povratka u školske klupe – roditelji se često nepotrebno boje ponovne zaraze nakon izbijanja osipa.

Simptomi pete bolesti kod odraslih

Osip se rjeđe javlja, ali se češće pojavljuju bolni zglobovi – osobito kod žena – što može trajati tjednima i nalikovati reumatoidnom artritisu. Takve zglobne tegobe zabilježene su u više od 60 posto slučajeva među odraslima koji su oboljeli od pete bolesti.

Rizici i komplikacije pete bolesti

Kod trudnica koje nisu preboljele infekciju postoji rizik za fetus (pobačaj, anemija, hidrops). Kod osoba s bolestima krvi moguće su aplazije, a kod imunokompromitiranih - kronične infekcije.

Preporuka je da trudnice koje su bile u kontaktu s oboljelima obave serološko testiranje i, ako je potrebno, fetalni nadzor. U većini slučajeva ishod trudnoće je uredan, ali potencijalne posljedice razlog su za dodatni oprez.

Kako se postavlja dijagnoza pete bolesti

Dijagnoza kod djece postavlja se klinički, dok kod trudnica i rizičnih bolesnika - serološki (IgM i IgG) i PCR testiranjem. Laboratorijske metode omogućuju potvrdu dijagnoze u nejasnim slučajevima.

Liječenje pete bolesti

Liječenje je simptomatsko, uz paracetamol ili ibuprofen, odmor i unos tekućine. Kod zglobnih tegoba uzimaju se nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), a u težim slučajevima transfuzije i imunoglobulini. Djeca se obično brzo oporave, dok odrasli mogu imati produžene tegobe.

Postoji li prevencija ili cjepivo za petu bolest?

Ne postoji cjepivo. Prevencije su higijena, izbjegavanje kontakta s oboljelima, posebno za trudnice i imunokompromitirane osobe. Redovito pranje ruku i izbjegavanje dijeljenja pribora za jelo mogu smanjiti rizik prijenosa.

Infekcijski eritem obično je blag, no odgovorno ponašanje i informiranost ostaju ključni za zaštitu osjetljivih skupina. U suvremenom društvu, gdje je javnozdravstvena edukacija sve važnija, znanje o petoj bolesti pridonosi pravodobnom prepoznavanju i zaštiti zdravlja zajednice. Za roditelje i odgojitelje najvažnije je znati da s pojavom osipa prestaje zaraznost i da djeca mogu bez straha natrag u kolektiv.

Povijest bolesti i znanstvena važnost

Peta je bolest prvi put opisana u 19. stoljeću, a svoje mjesto u klasifikaciji stekla je zbog niza osipnih bolesti koje su bile česte u djetinjstvu. Iako se danas smatra relativno bezopasnom, parvovirus B19 i dalje je predmet znanstvenih istraživanja u hematologiji, infektologiji i perinatalnoj medicini. U tijeku su istraživanja koja bi mogla dovesti do razvoja cjepiva.

Utjecaj pandemije

Zdravstveni stručnjaci pretpostavljaju da je porast slučajeva pete bolesti zadnjih godina posljedica pandemije Covida, tijekom koje je došlo do smanjene izloženosti virusima zbog zatvaranja škola, nošenja maski i fizičke distance. S ponovnim okupljanjem u kolektivima, djeca češće dolaze u kontakt s virusima poput parvovirusa B19.