Dvoje djece umrlo u jeku epidemije ospica u SAD-u: Pitali smo dječju infektologinju o komplikacijama ove zarazne bolesti

Američki ministar zdravstva i ljudskih usluga Robert F. Kennedy Jr. stigao je u zapadni Teksas nakon što je dijete školske dobi umrlo u lokalnoj bolnici gdje su bili na liječenju od ospica – što je drugi smrtni slučaj maloljetnika u državi povezan s epidemijom koja je u tijeku. Od petka, prijavljeno je 481 slučaja povezanih s epidemijom, prema teksaškom Ministarstvu zdravstva.

Cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) najučinkovitiji je način za sprječavanje širenja ospica, rekao je Kennedy u nedjelju. Prvi smrtni slučaj od ospica u Teksasu povezan s trenutnom epidemijom dogodio se u veljači kod necijepljenog djeteta školske dobi. 

Epidemija - koja sada obuhvaća Teksas, Novi Meksiko, Oklahomu i vjerojatno Kansas - u petak je dosegla najmanje 569 slučajeva, prema podacima dobivenim od državnih zdravstvenih odjela. U Teksasu su gotovo svi slučajevi povezani s epidemijom bili kod necijepljenih ljudi, a 70% je bilo među djecom i tinejdžerima, pokazuju podaci zdravstvenog odjela. 

Budući da je većina prijavljenih slučajeva među maloljetnicima, stručnjaci su zabrinuti zbog sve većeg broja hospitalizacija, posebno kod mlađe djece koja su pod većim rizikom od komplikacija.

"Što više djece oboli znači da postoji veća šansa da će više djece oboljeti od komplikacija uzrokovanih ospicama", rekla je dr. Christina Johns, liječnica hitne pedijatrije u PM Pediatrics u Annapolisu, Maryland.

Američki senator Bill Cassidy, koji je liječnik, pozvao je u nedjelju najviše zdravstvene dužnosnike da se pozabave epidemijom ospica. "Svi bi se trebali cijepiti! Ne postoji lijek za ospice. Nema koristi od dobivanja ospica. Najviši zdravstveni dužnosnici trebali bi to nedvosmisleno nagalsiti prije nego još jedno dijete umre", napisao je Cassidy na X.

Simptomi ospica

Dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije, iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' kaže da su ospice jedna od najzaraznijih virusnih bolesti. Nakon prosječne inkubacije od 10 do 12 dana prvo se javlja:

• povišena tjelesna temperatura,
• zatim curenje iz nosa,
• suhi kašalj te
• crvenilo i suzenje očiju.

Također, pojavljuju se karakteristične Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutrašnje strane obraza. Nakon par dana javlja se specifičan osip po koži, najprije iza ušiju i po licu, koji se postupno širi od glave, preko trupa do ekstremiteta. Osip traje 4-5 dana, a potom izblijedi.

Kako se ospice prenose i koliko traje zaraza?

Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano proljeće. Uzročnik je virus morbila koji spada u skupinu Paramyxoviridae.

To je respiratorni virus koji se prenosi kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz usta i nosa, ali i preko predmeta kontaminiranih kapljicama zaražene osobe.

Izvor zaraze je bolesnik 4 dana prije i 3-4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice.

Komplikacije ospica kod djece - upala uha, pluća i mozga

Ospice su virusna bolest s jednom od najvećih stopa komplikacija. Najčešće komplikacije su upala srednjeg uha i upala pluća, a u visokom postotku (cca 1 na 1000-2000 bolesnika!) se može javiti i encefalitis (upala mozga) koja ima i vrlo visoku smrtnost.

Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Neko vrijeme nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu - SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis). Nema specifičnog lijeka ove bolesti, liječi se simptomatski, tj. suportivno.

Cijepljenje protiv ospica

Od ospica mogu oboljeti sve osobe koje ili nisu preboljele ospice ili nisu uspješno cijepljene dvjema dozama cjepiva. Djeca majki koje su preboljele ospice ili su cijepljene protiv ospica, mogu biti zaštićena od ospica u prvih nekoliko mjeseci života. Jedna doza cjepiva pruža zaštitu u 95% cijepljenih, a dvije doze u više od 99% cijepljenih. Imunost nikad nije 100-postotna, ali je vrlo visoka i ona traje gotovo doživotno.

Najučinkovitija mjera prevencije je upravo cijepljenje koje se provodi kombiniranim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole.

U Hrvatskoj se cijepljenje provodi u dvije doze; prva doza nakon navršene prve godine života i druga doza prilikom upisa u prvi razred osnovne škole. Ako se postigne procijepljenost populacije od preko 95% smatra se da se bolest ne može javiti u epidemijskom obliku jer je postignut tzv. kolektivni ili imunitet krda. Cjepivo protiv ospica u svijetu je u uporabi dugi niz godina i pokazalo se vrlo sigurno i učinkovito. To je živo atenuirano cjepivo stoga se ne daje trudnicama i osobama s poremećajem imunosnog sustava.

Ospice u Hrvatskoj - kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi

Nakon uvođenja cijepljenja protiv ospica broj oboljelih se znatno smanjio. Prije 1968. g. (kad je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica), prosječan godišnji broj oboljelih bio je oko 15.000, dok je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj taj broj bio ispod 20, s izuzetkom dvije epidemije (2015. i 2018.). Podaci europskog centra za kontrolu bolesti kaže da je u Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci (2/2024 – 2/2025) bilo prijavljeno i potvrđeno 24 slučaja ospica. Najveći problem je kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi, koja ako je ispod minimalnih 95%, može dovesti do pojave epidemije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u susjednoj Crnoj Gori je samo 23,8 posto djece cijepljeno s obje doze cjepiva protiv ospica (podaci za 2020.). U Sjevernoj Makedoniji, 63 posto djece je cijepljeno prvom dozom, dok je u Srbiji cjepivo primilo 78 posto djece. Također, s obzirom na povećan broj izbjeglica iz Ukrajine i činjenicu da je Ukrajina do prije nekoliko godina imala vrlo niske cijepne obuhvate, posebnu pažnju treba obratiti na ranu detekciju zaraznih bolesti među kojima su svakako i ospice.

U posljednjem razdoblju od 12 mjeseci, od 1. veljače 2024. do 31. siječnja 2025., 30 država članica EU/EEA prijavilo je ukupno 32 265 slučajeva ospica. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Rumunjskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Austriji. Ovih je slučajeva vjerojatno objektivno i više jer se nažalost infektivne bolesti ne prijavljuju konzistentno.

Najveće stope prijava zabilježene su kod dojenčadi mlađe od godinu dana (1052,2 slučaja na milijun) i djece u dobi od 1 do 4 godine (617,1 slučaj na milijun), a od prijavljenih slučajeva 45.1% je bilo u djece mlađe od 5 godina.

Od 29 481 slučaja (100,0% svih slučajeva) s poznatom dobi i cijepnim statusom, 25 503 (86,5%) bilo je necijepljeno, 2 583 (8,8%) cijepljeno je jednom dozom cjepiva koje sadrži ospice, 1 304 (4,4%) cijepljeno je s dvije ili više doza, a 52 (0,2%) je cijepljen nepoznatim brojem doza.

Rumunjska (18) i Irska (jedan) ECDC-u su tijekom 12-mjesečnog razdoblja prijavile ukupno devetnaest smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati ospicama.