Prava posvojitelja djeteta

Nakon posvojenja djeteta i posvojitelji imaju pravo, ako su zdravstveno osigurani, na posvojiteljski i roditeljski dopust

Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajedno, prava ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se pisano ne izjasne da će prava koristiti samo jedan posvojitelj.

Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja

 Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust koji stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.

Posvojiteljski dopust zaposlenog, odnosno samozaposlenog posvojitelja traje:

a) 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine,

b) 5 mjeseci, za posvojenika od 3. do navršene 5. godine života,

c) 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine života.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili pak posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, prethodno navedeno trajanje posvojiteljskog dopusta produžuje se za 60 dana.

Nakon što posvojitelj iskoristi posvojiteljski dopust za posvojenika do treće godine života, ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od šest mjeseci (za prvo i drugo dijete) ili 30 mjeseci (za posvojene blizance, kod istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili kod posvojenja djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji) te dobiva sva druga prava koja ima zaposleni i samozaposleni roditelj.

Za slučaj posvojenja djeteta starijeg od tri godine pripadajuće pravo na roditeljski dopust do navršene osme godine života posvojenika skraćuje se za 30 dana po svakoj navršenoj godini života posvojenika.

Posvojiteljski dopust posvojitelj može koristiti u neprekinutom trajanju ili u dijelovima, međutim u tom slučaju najviše dvaput godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana. Ako su posvojitelji bračni drugovi, posvojiteljski dopust mogu koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjence s drugim posvojiteljem. Posvojiteljski dopust također je moguće koristiti kao rad na pola radnog vremena u dvostrukom trajanju.

Zaposleni, odnosno samozaposleni posvojitelj za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta ima pravo na naknadu plaće u visini 100% od osnovice za naknadu plaće (osnovicu čini prosječni iznos plaće isplaćene posvojitelju tijekom šest mjeseci prije mjeseca u kojem je počeo koristiti posvojiteljski dopust). Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica smatra se redovita mjesečna plaća koju posvojitelj prima, odnosno plaća određena ugovorom o radu te naknada plaće isplaćena tijekom odsutnosti s rada (u slučaju godišnjeg odmora, plaćenog dopusta ili bolovanja).

Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust posvojitelj ima pravo na naknadu plaće u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice na mjesec, odnosno 2660,80 kn.

Nakon šest mjeseci roditeljskog dopusta (kod korištenja roditeljskog dopusta do 30 mjeseci) posvojitelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% proračunske osnovice na mjesec, odnosno 1663,00 kn.

Vezano za novčane potpore zaposlenih, odnosno samozaposlenih posvojitelja bitno je napomenuti da ako posvojitelj prije početka ostvarivanja prava nije imao kontinuirani staž osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), tijekom korištenja posvojiteljskog i roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu plaće u visini 50% proračunske osnovice, odnosno 1663,00 kn.

Prava nezaposlenih posvojitelja

Posvojitelj koji nije zaposlen ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada te novčanu naknadu za to vrijeme, međutim samo ako supružnik posvojitelja nije i roditelj posvojenika.

Da bi mogao ostvariti ta prava, nezaposleni posvojitelj mora ispunjavati određene uvjete. Osim hrvatskog državljanstva ili odobrenog stalnog boravka za strance te prebivališta ili stalnog boravka u Hrvatskoj u trajanju od najmanje tri godine, mora biti i zdravstveno osiguran. Također mora biti evidentiran u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima tijekom dvije godine prije donošenja rješenja o posvojenju ili je potrebno da se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:

– u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana završnog ispita,

– u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija,

– u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima najmanje šest mjeseci neprekidnoga radnog staža.

Međutim, i nezaposleni posvojitelj koji se ne vodi u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje može ostvariti prava na poštedu od rada te novčanu naknadu ako je do prestanka njegova vođenja u evidenciji došlo zbog toga što je koristio pravo na poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za to vrijeme, odnosno ako je nezaposleni roditelj ostvario primitak prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja.

Potrebno je napomenuti da posvojitelj koji izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekao novi status osigurane osobe kod zavoda, gubi pravo na poštedu od rada kao i pravo na novčanu naknadu.

Nezaposleni posvojitelj ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada u trajanju od:

• 12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,

• 9 mjeseci, za posvojenika u dobi od 3. do navršene 5. godine života,

• 6 mjeseci, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 8. godine života,

• 4 mjeseca, za posvojenika u dobi od 8. do navršene 18. godine života.

Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja, odnosno u slučaju posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada produžuje se za 60 dana.

Posvojitelj koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada može nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je na radu proveo najmanje devet mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja – posvojitelja.

Ako na radu nije proveo najmanje devet mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava početi koristiti preostali dio neiskorištene posvojiteljske poštede od rada zato što mu je prestao radni odnos, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada kao nezaposleni posvojitelj.

Za vrijeme korištenja prava na posvojiteljsku poštedu od rada posvojitelj ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske osnovice na mjesec, odnosno 1663,00 kn. Osim toga, za vrijeme korištenja prava na poštedu od rada ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose.

Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete

Posvojitelji stječu pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete u iznosu 70% proračunske osnovice, odnosno 2328,20 kn, samo ako ta potpora nije već isplaćena drugom korisniku (u pravilu biološkom roditelju djeteta).

Pravo na ovu novčanu potporu posvojitelj ima pod uvjetom da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Hrvatskoj od najmanje 12 mjeseci te ako je zdravstveno osiguran. Posvojitelj mora prije toga dijete upisati u maticu rođenih, prijaviti ga u nadležnom MUP-u kao člana svog kućanstva te ga zdravstveno osigurati u područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu svojeg prebivališta ili stalnog boravka.

Više o proceduri posvajanja djeteta te zadovoljavanju uvjeta za posvojenje pročitajte u tekstu dipl. pravnice Ivane Koržinek:

Što nam treba za posvojenje djeteta?

Tekst: Ivana Koržinek Hadžić, dipl.pravnica

Foto: Thinkstock