Tjelesni rast osnovni je fizološki proces koji se događa tijekom djetinjstva i stoga je od iznimne važnosti njegovo redovito praćenje. Uredan ili usporen rast odraz je zdravstvenog stanja djeteta. Na tjelesnu visinu utječu nasljedne predispozicije (više od 600 varijanti gena određuje konačnu visinu), ali i različiti čimbenici okoliša. Čitav niz bolesti, kao što su različite teže upalne i kronične bolesti, pothranjenost, endokrinološke, metaboličke bolesti, genetski poremećaji i poremećaji u razvoju koštanih struktura, mogu biti uzrok smanjena rasta. U kakvoj su vezi zdravlje i visina, pročitajte OVDJE.

Smanjeni rast možemo definirati kao odstupanje u odnosu na prosječan raspon visine za dob, spol i populaciju ili odstupanje u odnosu na prosječnu visinu roditelja. Prilikom mjerenja i praćenja djece, važno je mjerenje trenutačne tjelesne visine, koja se uspoređuje s referentnim vrijednostima za dob i spol, ali i procjena brzine rasta (izračun prirasta na visini u godini dana). Brzina rasta različita je u različitim razdobljima djetinjstva. Ako dijete usporava s rastom, tj. njegova brzina rasta ne odgovara njegovoj dobi, potrebno je praćenje, čak i ako je visinom još uvijek u rasponu normalnih vrijednosti. Tijekom prve tri godine života djeca mogu spontano nadoknaditi zaostatak rasta, a mjerenje visine često je neprecizno. Stoga je u tom razdoblju uputno ponoviti mjerenje nakon 4-6 mjeseci, prije upućivanja djeteta na obradu.

Djeca mogu imati i fiziološke uzroke smanjena rasta, koji nisu posljedica bolesti. Oni predstavljaju normalne varijante tjelesne visine unutar populacije, kao što je to u slučaju obiteljski smanjenog rasta ili se može raditi o konstitucijskom zaostatku rasta, u kojem su djeca niža u odnosnu na vršnjake, imaju manji prirast na tjelesnoj težini, kasnije započinju s pubertetom u odnosu na vršnjake, no tijekom puberteta "nadoknade“ zaostatak rasta. Brzina rasta u ove je djece uredna.  

Dijete koje je smanjena rasta zbog nerazjašnjenog uzroka potrebno je uputiti na pregled pedijatrijskog endokrinologa. Liječnik će  procijeniti radi li se o fiziološkoj varijanti rasta ili je potrebna daljnja obrada. Na osnovu pretraga moguće je otkriti neke do tada neprepoznate kronične bolesti ili različite druge endokrinološke ili ne-endokrinološke poremećaje koji mogu uzrokovati smanjen rast.

Osnovna obrada smanjena rasta uključuje laboratorijske pretrage koje se uzimaju iz uzorka venske krvi, rentgensku snimku šake radi procjene koštane dobi (potencijala rasta), a naknadno je nekada potrebno učiniti i druge specifične pretrage. U slučaju sumnje na manjak hormona rasta, radi se test stimulacije lučenja hormona rasta. I neki genetski poremećaji mogu biti uzrok smanjena rasta, pri čemu djeca mogu imati i druge pridružene bolesti. Turnerov sindrom predstavlja poremećaj u broju i strukturi kromosoma (kariotip) i javlja se isključivo u djevojčica, a osim smanjenim rastom može se očitovati i zahvaćanjem drugih organa (prvenstveno srca, bubrega i poremećajem pubertetskog razvoja). I drugi rijetki genetski poremećaji (Noonanin sindrom, Russell-Silverov sindrom, Prader-Willijev sindrom) dovode do smanjena rasta, a prepoznaju se na osnovu tipičnog izgleda djeteta i pridružnih poremećaja.

Liječenje smanjena rasta provodi se ciljano u onim bolestima u kojima se potvrdi uzrok. Prilikom obrade, važno je prepoznati i na vrijeme dijagnosticirati one bolesti koje se osim smanjenim rastom mogu očitovati i pojavom drugih pridruženih poremećaja, što omogućuje njihovo pravovremeno otkrivanje i liječenje.

Bez obzira na uzrok, uspjeh liječenja je to bolji što se poremećaj ranije prepozna. Stoga je djecu važno redovito mjeriti (1-2 puta godišnje), bilježiti podatke i u slučaju nezadovoljavajućeg rasta potražiti savjet liječnika.

Aplikaciju za praćenje rasta možete pronaći, među ostalim, i na web-stranici morethanheight.com, gdje možete pronaći i odgovore na neka dodatna pitanja.

Tekst: dr.sc.Nevena Krnić, dr.med., Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb
Fotografija: Shutterstock