"Mi kao ljudska bića nismo učinkoviti u rješavanju više zadataka odjednom. Ponajprije zbog niske kvalitete pozornosti koju posvećujemo svakom zadatku. Osim toga, svaki put kad izađemo i ponovno uđemo u neki zadatak, puno se trošimo. To objašnjava zašto se nakon sat vremena posvećena multitaskingu osjećamo iscrpljeno, a neki vrtlar ili slikar može četiri sata biti koncentriran na samo jednu stvar i ne osjećati umor", pojašnjavaju autori svjetskog bestselera "Ikigal u praksi" Hector Garcia i Francesc Miralles. Ikigal je japanska riječ koja označava smisao života ili ono zbog čega svaki dan ustajemo s veseljem. Za roditelje su to nedvojbeno njihova djeca, no - bez obzira na to - radi fizičkog i psihičkog zdravlja nužno je posvetiti se trenutku. I dok većina tata to može, mama su druga priča; one nastoje imati sve pod kontrolom, razapete su na puno strana i na kraju najčešće same - "izgore".

Jedan od načina kako se boriti protiv multitaskinga je tehnika koju nazivamo - mindfulness, što znači biti prisutan u svakom trenutku, osjećati svoje tijelo i svoju svijest u svemu što činimo.

"Mindfulness je tehnika usmjerena na razvoj pažnje i koncentracije, percepcije, prepoznavanje, prihvaćanje i bolje kontrole osjećaja i ponašanja, empatije i suosjećajnih odnosa. Mindfulness pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama života. Mindfulness počinje usmjerenom pažnjom (primjećivanje, neprosuđivanje, prihvaćanje, približavanje svim iskustvima, ugodnim i neugodnim, u nekom trenutku oko sebe i u sebi), ali je više od usmjerene pažnje… Pažnja se u vježbama mindfulnessa može usmjeriti prema okolini koristeći naša osjetila (vid, sluh, dodir, miris i okus) ili našim unutarnjim stanjima (osjeti u tijelu, misli i osjećaji u umu)", pojašnjavaju na stranicama Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, koji su u svojoj brošuri preporučili ovu tehniku i za djecu. Vježbe su naročito korisne u stanjima uznemirenosti praćenih neugodnim osjećajima kao što su strah, ljutnja, tuga, koji se mogu javiti tijekom stresnih situacija.

Iako su vježbe koje su osmislili stručnjaci ove Poliklinike bile namijenjene djeci, vrlo korisne su i za svaku osobu. Evo jednog primjera... Vježba "Vatrica u rukama": nekoliko puta brzo protrljajte svoje dlanove jedan o drugi. Primijetite osjete u svojim dlanovima, šakama i rukama. Usmjerite svoju pažnju na toplinu koja je nastala. Sada zatvori oči i u tišini nježno stavite svoje ruke na vrh svoje glave. Usmjerite svoju pažnju na toplinu koja s ruku prelazi na glavu. Ostanite u ovom položaju još koji trenutak i primijetite osjete u rukama i glavi.

Ili, vježba "Vruća čokolada": zamislite da u rukama držite šalicu vruće čokolade ili kakaa i primaknite je ispod nosa. Duboko udahnite kroz nos kao da mirišete vruću čokoladu. Polako izdahnite kroz usta da ohladite vruću čokoladu. Ponovite nekoliko puta.

Vježbe mindfulnessa su vrlo jednostavne. Mogu se raditi sjedeći na stolici ili na podu, ležeći, stojeći ili u pokretu. Neke od njih su vrlo aktivne, a neke mirnije. Potrebno je samo usmjeriti pažnju na jednu stvar, kao što je npr. promatranje okoline, pokret ili disanje, i pokušati zadržati pažnju na tome. Tijekom vježbe mindfulnessa događa se da u nekom trenutku pažnja odluta s fokusa. To je potrebno primijeti i jednostavno vratiti pažnju natrag na fokus. Kada pažnja odluta, to ne znači da smo nešto pogriješili ili da je prestala vježba mindfulnessa. Primijetiti da je pažnja odlutala i vraćati pažnju ponovno i ponovno na fokus jest mindfulness.

Tekst: D. P.
Fotografija: Shutterstock