Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. Trideset posto škola nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1% ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj  nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost. Na ove podatke upozorili su iz tima projekta "Živjeti zdravo" Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana debljine, koji se obilježava 4. ožujka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rasprostranjenost debljine u europskim se državama od 1980-ih utrostručila. Čak 650 milijuna odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu težinu, jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine, a kad su u pitanju odrasli muškarci u Hrvatskoj, statistika je poražavajuća, jer imamo najveću stopu debljine u EU među muškarcima. Povodom Svjetskog dana debljine, tim HZJZ-ovog projekta "Živjeti zdravo“ naglašava činjenicu da su uzroci debljine različiti i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost, već da na nju utječu mnogobrojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.

"Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike“, kazala je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., spec. epidemiologije, voditeljice Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljice projekta "Živjeti zdravo“.

Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina  rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji. Nedavna analiza OECD-a pokazala je, dodala je, kako se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.

"Kroz Nacionalni program „Živjeti zdravo“ želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika.", rekla je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović .

Tekst: press
Fotografije: press (Goran Stzanzl/Pixsell) i Profimedia