Naše je tijelo poput biljke uronjene u vodu. Ako ga njegujemo, ono će jačati i rasti uvis, a kad ga zanemarimo, stisnut će se i presahnuti. Oslonac ljudskog tijela je kralježnica. Moćan, a istovremeno tako nježan organ pomalo podsjeća na tipke klavira. Naučimo li ispravno svirati taj instrument, ujedno ćemo ga i njegovati.
No briga o adekvatnoj tjelesnoj aktivnosti, pravilnom sjedenju i opterećivanju tijela nije jedini pravi pristup zdravlju kralježnice. Potrebno je voditi računa i o emocijama jer ljutnja, bijes i nagomilane frustracije mogu narušiti stabilnost stupa koji nas podupire.
Impulzivnost i bol u donjem dijelu leđa
„Osamdeset posto ljudi ima bolove u leđima. Najčešće su to problemi u lumbalnom, odnosno donjem dijelu leđa, a njihov je, pak, najčešći uzrok, suprotno uvriježenom mišljenju, upravo nagomilani bijes, ljutnja i frustracija“, objašnjava magistrica kineziologije Ana-Marija Jagodić Rukavina, koja ljudskom tijelu pristupa holistički. Bolovi u donjem dijelu leđa, uvjerena je, češći su kod ljudi impulzivnije osobnosti, koji streme uspjehu i imaju izraženu samokritičnost. Rjeđe se bolovi u leđima pojavljuju kod osoba čija je osnovna emocija tuga.
„Kada smo pod stresom, tijelo se počinje grčiti. Stišću se žile, što otežava cirkulaciju te ujedno i protok energije, a to za posljedicu ima teže izbacivanje štetnih tvari iz organizma. To je naš obrambeni mehanizam koji postoji koliko i ljudski rod, no nekada su stresne situacije kratko trajale i bile uzrokovane daleko drugačijim razlozima. Danas smo pod stresom gotovo svakodnevno, a pritom doslovce fizičkom grčenju prvenstveno se stišće torakalno-lumbalni dio kralježnice i uzrokuje nakupljanje toksina u potkožnom tkivu, što izaziva bol“, objašnjava Jagodić Rukavina. Kad nastupi bol, kod većine ljudi prvi impuls je odlazak liječniku klasične medicine. No, to zapravo rješava problem samo kratkoročno. Injekcije ili analgetici olakšat će bol, no na taj način nećemo riješiti njegov uzrok.
Povezanost s prehranom
Osim nagomilanog stresa, bol u donjem dijelu leđa može izazvati i ono što unosimo u organizam, odnosno ono što jedemo.
Ljudi uopće ne razmišljaju o tome koliko je lumbalni dio kralježnice povezan s probavnim organima. Ako jedemo teško probavljivu ili naprosto nekvalitetnu hranu, nastaju upalni procesi u crijevima, jetrima, želucu, a sve to ponovo uzrokuje gomilanje toksina i bola koji se prenosi u leđa. Koliko je povezan probavni i urogenitalni trakt s leđima i bolom najbolje pokazuje primjer bola koji osjećamo u PMS-u. Gdje vas tada boli? Najčešće bole leđa“, objašnjava Jagodić Rukavina.
Svjetski poznati ajurvedski liječnik Rama Prasad uvjeren je kako je većina bolnih leđa u tijesnoj vezi s otrovima koji se gomilaju u jetrima. „Kad se smije vaš probavni sustav, smiju se i vaša leđa“, slikovito objašnjava Rama Prasad. Prema kineskoj terapiji Chi Nei Tsang, trebalo bi napraviti test intolerancije na hranu, potom opustiti unutarnje mišiće uzimanjem hrane bogate magnezijem i cinkom (primjerice, grahorice i žitarice), ojačati kosti vitaminom D i izbaciti slatko iz prehrane.
Kako se krećemo?
„Tek na trećem mjestu uzroka bolova u leđima naš je fizički stil života. Premalo se krećemo, no još je pogubnije to što se krećemo pogrešno. Zaboravljamo da nam je nakon rođenja trebalo godinu, pa i dulje, da naučimo hodati, a tri godine da se to hodanje poveže s mozgom u cjelinu te da se poslože svi neurološki spojevi bitni za kasniji normalni život“, objašnjava Jagodić Rukavina.
Ipak, tijekom života neke sposobnosti gubimo jer tijelo gotovo i ne koristimo. Stoga počinjemo, često zbog stresa, opet pogrešno hodati. Opterećujemo pogrešne mišiće i zglobove, što nam ponovo stvara probleme.
Otuđenost od tijela
„Otuđili smo se od vlastitog tijela. Ljudi često više nisu sposobni stajati na jednoj nozi, ne mogu jednostavno pomicati jednu od najvažnijih kosti u tijelu – zdjelicu, a sve je to dokaz da nešto pogrešno rade. Zato na pitanje koji je sport dobar za liječenje bolnih leđa zapravo nemam tako jednostavan odgovor, ali to svakako treba biti kombinacija vježbi u kojima nije dovoljno samo jačati površinske mišiće, nego i aktivirati dublje slojeve mišića“, objašnjava Jagodić Rukavina.
Za to je osmislila poseban program vježbanja u kojem kombinira više poznatih tehnika poput klasičnog pilatesa, gimnastike, joge i plesa. Iz njih je izvukla elemente potrebne da bi se tijelo vratilo u ravnotežu, probudili uspavani i zaboravljeni mišići te aktivirao protok unutarnje energije te pokrenuo i razgibao lokomotorni sustav.
Nastavak teme čitajte na sljedećoj poveznici
Tekst: Ira Mandić
Izvor:sensa.hr
Foto: Profimedia
8 znakova da ste dobar roditelj: Ako se vaše dijete ponaša ovako, znači da radite dobar posao
10 aktivnosti koje bi djeca vrtićke dobi trebala raditi svaki dan
Treba li djecu voditi na groblje i sprovode?
Dr. Rajović o roditeljskim greškama: Ova 3 uvjeta moraju biti ispunjena da dijete progovori na vrijeme
Marijana Mikulić: 'Meni se čini da Jakov prvi razred neće vidjeti još barem 3 godine'