Iskustva stečena u prvih nekoliko godina života djeteta uvelike utječu na njegova kasnija postignuća. Životne poteškoće, odsustvo mogućnosti i izbora za mnoge obitelji koje žive u siromaštvu značajno utječu na razvoj djece – njihovo zdravlje, kognitivni razvoj te opću dobrobit. Istraživanja pokazuju da se ulaganjima u kvalitetne programe ranog razvoja djece koji obuhvaćaju ranjivu djecu koja žive u siromaštvu i u mjestima u kojima ima vrlo malo dostupnih usluga mogu premostiti negativni učinci siromaštva na razvoj djece te da su ta ulaganja među najisplativijima za koje se društvo može odlučiti na svom putu razvoja i rasta.

U Hrvatskoj gotovo da ne postoje studije o siromaštvu djece predškolske dobi pa niti općenito o dječjem siromaštvu. Državni zavod za statistiku prati ključne pokazatelje siromaštva u Hrvatskoj od početka 2000-ih godina u skladu sa službenom metodologijom Eurostata (Statističkog ureda Europske unije). Iako vrlo značajni, podaci službene statistike ne daju cjelovit uvid u stanje i dinamiku dječjeg siromaštva u Hrvatskoj, niti u siromaštvo pojedinih skupina djece, kao što su djeca predškolske dobi. Nedostaju informacije o konkretnim životnim uvjetima djece i različitim dimenzijama njihove dobrobiti.

Cilj ovog kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja je bio dobiti pouzdane podatke o raširenosti rizika siromaštva općenito u populaciji predškolske djece u Hrvatskoj te analizirati životne uvjete one predškolske djece koja su u dohodovno najnepovoljnijoj situaciji, a to su djeca iz obitelji korisnika socijalne pomoći.

U tom su pogledu istraženi ključni pokazatelji dohodovnog siromaštva predškolske djece u Hrvatskoj te detaljnije analizirani pokazatelji materijalne dobrobiti one predškolske djece koja su u najlošijoj materijalnoj situaciji, a to su djeca čije obitelji koriste naknade socijalne pomoći. Istraživanje je provedeno u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih.

Istraživanje “Siromaštvo i materijalna dobrobit predškolske djece u RH” su tijekom 2013. godine za Ured UNICEF-a u Hrvatskoj proveli: prof. dr. sc. Zoran Šućur, dr.sc. Marijana Kletečki Radović, doc. dr. sc. Olja Družić Ljubotina i izv.prof.dr.sc Zdenko Babić. Terensko prikupljanje kvantitativnih podataka napravio je GfK-Centar za istraživanje tržišta.

Izvori podataka:

  • Djeca predškolske dobi iz obitelji korisnika socijalne pomoći: posebno kvantitativno i kvalitativno istraživanje (fokusne grupe) provedeno 2013. godine
  • Predškolska djeca u RH: baze podataka DZS (Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o dohotku stanovništva)
  • U istraživanju je sudjelovalo 1139 roditelja djece predškolske dobi, od kojih 945 korisnika novčanih pomoći iz sustava socijalne skrbi te 194 roditelja djece predškolske dobi koja pohađaju vrtić i žive u obiteljima s oba zaposlena roditelja.

Rezultati istraživanja (opširnije u infografikama u prilogu)

  • 65% djece iz siromašnih obitelji živi na selu
  • 68% obitelji korisnika socijalne pomoći s djecom predškolske dobi nedostaje novca za hranu
  • 62% djece predškolske dobi iz siromašnih obitelji na selu i 39% u gradu ne ide u vrtić jer im ga roditelji ne mogu priuštiti
  • 47% djece iz siromašnih obitelji na selu nema vlastiti krevet
  • 30% djece roditelja korisnika socijalne pomoći u okruženju u kojem živi nema pedijatra
  • Gotovo 1/4 siromašne djece predškolske dobi živi u kućanstvima u kojima nitko nije zaposlen
  • Gotovo 1/3 djece s teškoćama u razvoju u obiteljima primatelja PZU* teško su dostupne usluge rehabilitatora
  • 70% djece s teškoćama u obiteljima primatelja PZU* živi u dugotrajnom siromaštvu
  • Oko 50% romske djece predškolske dobi u obiteljima primatelja PZU* oskudijeva u većini stvari koje su nužne za dječji razvoj, 42% nema obuću koja im veličinom pristaje
  • 3 od 4 romske obitelji primatelja PZU* s djecom predškolske dobi živi u dugotrajnom siromaštvu

(*PZU = pomoć za uzdržavanje)

Prema podacima Eurostata, 2012. godine u Hrvatskoj je 20,5% djece mlađe od 6 godina živjelo ispod praga relativnog siromaštva - to je oko 52.000 djece mlađe od 6 godina ili 60.000 mlađe od 7 godina. Stopa siromaštva predškolske djece je u 2012. bila 3-4 postotna boda viša u odnosu na 2008. godinu.

Nešto više od 5% predškolske djece (oko 15 000) živi u obiteljima/kućanstvima koja primaju neki oblik socijalne pomoći.

Četveročlana obitelj s dvoje djece predškolske dobi može maksimalno mjesečno ostvariti 1.600 kuna zajamčene minimalne naknade, uz maksimalno 800 kuna pomoći za stanovanje, što ukupno iznosi 2.400 kn. Izvan sustava socijalne pomoći obitelj može ostvariti i pravo na dječji doplatak u iznosu od oko 600 kuna za dvoje djece (iznosi su veći ako se radi o djeci s teškoćama u razvoju).

U 2012. godini, prag relativnog siromaštva za četveročlanu obitelj s dvoje djece predškolske dobi iznosio je mjesečno 4.221,33 kune.

Prema podacima za 2011. Republika Hrvatska je na naknade i usluge namijenjene djeci i obiteljima s djecom trošila 1,6% BDP-a, dok je prosjek EU28 2,3% BDP-a. Manje od RH na djecu i obitelj troše Češka, Italija, Latvija, Malta, Nizozemska, Portugal, Poljska i Rumunjska, a najviše troše skandinavske zemlje, Njemačka, Irska i Luksemburg (preko 3% BDP, Danska preko 4% BDP).