Klasična glazba pozitivno utječe na dječji razvoj: Kako uvesti dijete u svijet čarobnih tonova?

Stručnjaci smatraju da slušanje klasike može povećati kvocijent inteligencije te pozitivno utjecati na motorički i socio-emocionalni razvoj mališana. Poznato je da klasična glazba poboljšava koncentraciju, podiže energiju i djeluje umirujuće. Njezina je moć uistinu fascinantna jer djeluje na razvoj djetetova mozga čak i prije rođenja.

Slikovnica Karneval životinja u prijevodu Ande Bukvić Pažin donosi odabrane ulomke iz suite francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa. Slavno glazbeno djelo, koje izaziva oduševljenje djece diljem svijeta, u ovoj je slikovnici predstavljeno na iznimno privlačan način – pritiskom na note začuje se glazba koja prati dijelove priče o braći Janu i Tomu. Dječaci se dosađuju u svojoj sobi sve dok ne uzmu u ruke atlas sa životinjama i dožive nezaboravne pustolovine u kojima životinje govore, plešu i pjevaju.

Životopis slavnoga glazbenika dokazuje da nikad nije prerano započeti s glazbenim obrazovanjem: Saint-Saëns je s dvije godine počeo svirati klavir, a s tri godine je uobličio svoje prve skladbe. Tko zna, možda se i među malim čitateljima Karnevala životinja pronađe poneko čudo od djeteta.

Orašar

Petar Iljič Čajkovski još je jedan slavni skladatelj koji je glazbenu darovitost pokazivao u ranom djetinjstvu. No, iako je počeo svirati klavir kao petogodišnjak, glazbi se posvetio tek u dvadesetima, kad je otišao na studij. Njegov je Orašar jedan od najizvođenijih baleta u svijetu. Čajkovski ga je napisao 1892. godine prema bajci E. T. A. Hoffmanna, a govori o djevojčici Klari koja ispod božićne jelke pronalazi neobičan dar – orašara, s kojim doživljava čudesne pustolovine u svijetu mašte.

Mali i veliki čitatelji krenut će u čarobnu pustolovinu s Klarom, gledat će kako se Orašar bori protiv Kralja Miševa, upoznati Šećernu Vilu i otputovati u Kraljevstvo Slatkiša… Priča u prijevodu Nikoline Židek popraćena je s deset glazbenih ulomaka, među kojima je i poznati Ples Šećerne Vile. U njemu svira glazbalo koje se zove čelesta i zbog kojega ova skladba zvuči tako prštavo i čudesno.

Labuđe jezero

Čajkovski nam je podario još jedan glasoviti balet – Labuđe  jezero. Zanimljivo je da su nakon njegove premijere 1877. godine kritičari bili vrlo suzdržani, a publika oduševljena. Danas je Labuđe jezero najpopularniji bijeli balet na svijetu.

Labuđe jezero u prijevodu Marije Ott Franolić počinje valcerom na šumskoj čistini, na kojoj princ Siegfried proslavlja rođendan, zabavlja se i pleše s prijateljima. Udaljava se sa zabave i  odlazi dublje u prirodu, gdje uz jezero upoznaje princezu Odettu koju je zli čarobnjak zarobio u tijelu labudice. Malim je čitateljima na svakoj stranici ponuđena po jedna nota s izabranim glazbenim ulomcima. Pritiskom na notu oživljava glazbena priča o princu, princezi labudici i zlom čarobnjaku. Ali to nije sve! Na kraju slikovnice nalazi se i kazalo pojmova, zahvaljujući kojemu će djeca rano naučiti što znače riječi: partitura, fouetté, fraza, ritam, ključ, visina tona, ritam i tema.

Trnoružica

Nakon prvotnog neuspjeha s Labuđim jezerom Petru je Iljiču Čajkovskom trebalo puno godina da se odvaži ponovo napisati glazbu za balet. No, njegova je Trnoružica, inspirirana francuskom bajkom Charlesa Perraulta Uspavana ljepotica, doživjela veliku popularnost odmah nakon pretpremijernog izvođenja u Sankt Peterburgu.

Priča o Trnoružici u prijevodu Marije Ott Franolić započinje proslavom. Ovoga puta, kralj i kraljica priređuju slavlje u povodu rođenja kćeri, princeze Aurore. U goste su pozvali cijelo kraljevstvo, osim zle vile Karaboze. Kako Aurora raste i kakve joj se nevolje kasnije dogode, čitatelji prate uz glazbene ulomke, među kojima se ističu Trnoružičin valcer, Adagio s ružama, Kletva, tema vile Jorgovanke...

Četiri godišnja doba

Posljednje djelo u nizu glazbenih slikovnica Orkestar priča priču posvećeno je popularnom  djelu Antonija Vivaldija – Četiri godišnja doba. O talijanskom skladatelju znamo štošta, pa i to da je bio riđokos (iako je često nosio periku kao većina muškaraca u to doba). Njegov otac, inače vrsni violinist, naučio ga je svirati violinu i potaknuo njegovu glazbenu naobrazbu. Nadahnuće za Četiri godišnja doba Vivaldi je pronašao u slikama svoga prijatelja Marca Riccija.

U slikovnici, koju je prevela Nikolina Židek, djevojčica Izabela zaputit će se na nevjerojatno putovanje te doživjeti četiri godišnja doba u samo jednom danu. Čitatelji će osjetiti proljetni procvat i ljetnu vrućinu, sudjelovati u jesenskoj žetvi i drhtati na hladnoj zimi. Ali to nije sve! Uživat će uz glazbu za svako godišnje doba.

Pritisnite notu na svakoj stranici, a onda ponovo preslušajte sve glazbene ulomke na kraju knjige. Poslušajte kako zvuči iznenadna grmljavinska oluja u proljeće, ledena kiša u zimu, lov na lisice… i dokučite kako je Vivaldi postigao to da malena skupina gudaćih glazbala može dočarati puno različitih prizora. Prava glazbena čarolija!

Tekst: Jelena Mandić Mušćet

Foto: Školska knjiga, Shutterstock