Veleposlanstva četiri Nordijske zemlje u Hrvatskoj – Danske, Finske, Norveške i Švedske - partneri su projekta Dani medijske pismenosti u Hrvatskoj koji organiziraju Agencija za elektroničke medije i UNICEF, od 8. do 12. travnja 2019.

Nordijska veleposlanstva pripremila su za Dane medijske pismenosti edukativne materijale za škole i roditelje, projekciju filma za srednjoškolce te predavanja stručnjaka za medijsku pismenost.

Svi zainteresirani roditelji će s portala medijskapismenost.hr moći preuzeti norvešku brošuru za predškolarce Mlađa djeca i vrijeme pred ekranom – dobar početak, sa smjernicama Norveškog vijeća za medije.

Nastavnici koji u svojim školama žele provesti obrazovne radionice o medijskoj pismenosti, posebice o problemu dezinformacija, na raspolaganju će imati dva strukturirana predavanja te pomoćne materijale koje je razvio Švedski Institut.

Učenici srednjih škola bit će pozvani na projekciju i debatu o danskom dokumentarnom filmu Facebookistan koji govori o najpopularnijoj društvenoj mreži te kakvu moć i utjecaj zapravo ima na privatnost i slobodu izražavanja.
nordijske-zemlje-priskacu-u-pomoc-nasoj-djeci-i-roditeljima

Finski stručnjak Mikko Salo, suosnivač Faktabaari (FactBar) i član Europske komisije na visokoj razini za lažne vijesti i online dezinformacije, održat će predavanja o važnosti kvalitetnog novinarstva, borbi protiv dezinformacija, provjeri činjenica i medijskoj pismenosti.

Digitalna tehnologija dio je svakodnevnog života i zahtjeva nove vještine i znanja. Medijska pismenost, komunikacijske vještine i kompetencije za kreativnu i odgovornu proizvodnju sadržaja postaju sve važnije sredstvo za osnaživanje ljudi. Jačanje demokracije i slobode izražavanja te medijska  pismenost iznimno su važne i zato su vlade nordijskih zemalja proteklih godina poduzele različite inicijative za povećanje medijske pismenosti među svim građanima, s posebnim naglaskom na mlade, nastavnike i odgojitelje.

U Danskoj postoji 17 ključnih dionika koji imaju zakonsku odgovornost u pogledu medijske pismenosti, što je čini jednom od zemalja s najvećim brojem dionika sa statutarnim odgovornostima u ovom području. Od 2011. provode se intenzivne kampanje medijske pismenosti za različite skupine – od roditelja, edukatora i djece do posebnih edukacija za različite institucije.

U Finskoj je medijska i informacijska pismenost naglašena u nizu nacionalnih politika. Centar za medijsko obrazovanje i audiovizualne medije, vladino tijelo, promiče medijsko obrazovanje i razvoj sigurnog medijskog okruženja za djecu, u suradnji s drugim organizacijama. Aspekti medijske pismenosti povezani su s brojnim predmetima u školama, a značajna medijska edukacija odvija se diljem zemlje. U Finskoj stotinjak različitih organizacija promiče medijsko obrazovanje, uz dio koji je zastupljen u formalnom obrazovanju, odnosno u radu s mladima, u knjižnicama i drugim javnim kulturnim ustanovama.

nordijske-zemlje-priskacu-u-pomoc-nasoj-djeci-i-roditeljima
Norveška ima dvostrani pristup kada je riječ o internetu i djeci - kako bi ga učinila sigurnijim i mudro iskoristila mogućnosti za kreativni razvoj i učenje. „Roditelji i u Norveškoj i u Hrvatskoj trebaju pomoć kako bi sustigli tehnološki razvoj. Mi smo najvažniji uzori za našu djecu. Zbog toga imamo holistički pristup koji također uključuje upućivanje roditelja kako rano početi podučavati djecu dobrim navikama na internetu“, kaže Astrid Versto, norveška veleposlanica u Hrvatskoj. Zadovoljna je što su norveške smjernice za roditelje sada dostupne na hrvatskom jeziku. Švedska vlada je donijela odluku da od 2018. digitalne vještine moraju biti sastavni dio obrazovanja sve djece od samog početka, pa od prošle školske godine u svim švedskim školama djeca razvijaju digitalne vještine kroz niz predmeta, a poseban je naglasak stavljen na medijsku pismenost. Projekt švedskog Vijeća za medije „MIL for me“ koji je razvio digitalne alate za povećanje medijske pismenosti, dosegnuo je više od 2.5 milijuna građana, a osvojio je nagradu European Network Insafe te ušao u finale European Media Literacy Awards.

U nordijskim zemljama živi 27 milijuna ljudi koji dijele vrijednosti i imaju želju da diljem svijeta sudjeluju ili potaknu razgovore o temama koje su važne za održivi napredak društva.

Tekst i foto: press; Profimedia