Mnoge se trudnice koje pate od alergija prije ili kasnije suoče s pitanjem: smijem li ja uopće uzimati lijekove kako bih ublažila tegobe? I ako smijem, koje? Tobože bezopasna hunjavica trebala bi se liječiti tijekom trudnoće. Ali kako? Ovdje donosimo odgovore na neka važna pitanja:
1. Kako se hunjavica može liječiti tijekom trudnoće?
Ako su tegobe neznatne, ponekad je dovoljno samo reducirati pelud. To možete učiniti tako da se u automobilu vozite sa zatvorenim prozorima, kosu perete prije odlaska na spavanje i spavate uz zatvoren prozor.
2. Što su to sprej za nos i kapi za oči?
Liječnici kažu da su kapi za nos s otopinom kuhinjske soli neškodljive, a kod jačih tegoba u očima i nosu dopušteni su antihistaminici, čak i u trudnoći. Oni djeluju na malo područje sluznice. Do sada nisu primijećene štetne posljedice za plod, a isto vrijedi i za minimalno dozirane sprejeve s kortizonom koji sadrže kromoglicinsku kiselinu.
3. A što ako ništa više ne može pomoći?
U tom slučaju trebali biste se obratiti liječniku koji bi trebao prepisati neko sredstvo protiv alergija. Naravno da nijedan liječnik ne smije trudnim ženama nepromišljeno davati lijekove. No, ne treba niti ostaviti alergiju da "prođe sama od sebe". Kod alergijske astme najvažnije je da se bolest drži pod kontrolom budući da napadaji astme u određenim okolnostima dovode do komplikacija tijekom trudnoće. Osim toga, bolest može naškoditi i rastu djeteta. Nemojte na vlastitu ruku prestati uzimati lijekove! Ako bolujete od alergijske astme trebali biste razgovarati sa svojim ginekologom i redovito odlaziti na kontrole. Vaš će vam liječnik dati najbolji savjet što učiniti u trenutku napada.
4. Smiju li trudnice nastaviti sa hiposensibilizacijom?
Dijete je na putu, no baš je je pogodilo fazu odlazaka na hiposenzibilizaciju – i što sad? Kod ove vrste liječenja supstanca koja izaziva alergiju (alergen) ubrizgava se pod kožu u dozama koje se postepeno povećavaju sve do maksimuma. Tako se imunološki sustav postpuno navikava na alergen i u konačnici prestaje reagirati na njega. Ako je pacijentica do sada dobro podnosila terapiju, tada nema nikakve prepreke da nastavi s time. U rijetkim slučajevima može tijekom postupka doći do alergijskog šoka.
5. Kako se može spriječiti pojava alergija kod djeteta?
Mnoge roditelje koji i sami pate od alergija muči isto pitanje: hoće li se to dogoditi i mojem djetetu? Hoćemo li mu morati odbiti želju za kućnim ljubimcem jer ima alergijske reakcije na životinjsku dlaku? Brige se isprva čine opravdanima: studije su pokazale da je rizik od razvitka alergije između 20 i 40 posto viši ako netko od roditelja ima neku vrstu alergije. Ako oba roditelja imaju alergiju, rizik raste na 40 do 60 posto.
Ipak, već i tijekom trudnoće možete nešto napraviti kako biste odgodili izbijanje alergije kod djeteta ili ju čak spriječili:
• zdrava prehrana: hranom u svoj organizam unosite potencijalne alergene koji se u manjoj mjeri mogu prenijeti na dijete. Usprkos tome ne biste se trebali odreći namirnica koje sadrži visok postotak alergena u sebi, kao što su jaja ili orasi. Takva "eliminacijska dijeta" mogla bi dovesti do nedostatne opskrbe ploda. Umjesto toga trebali biste jesti što je moguće više voća i povrća.
• zaboravite na četvoronošce: kućnim ljubimcima nije mjesto u dječjoj sobi. Ako postoji jako visoki rizik od izbijanja alergijskih reakcija, psa i mačku treba već na početku trudnoće dati u dobre ruke – čak i ako vam to teško pada. Tako se gustoća životinjskih alergena u stanu do rođenja djeteta dodatno smanjuje. S druge strane, čini se da su bebe čiji roditelji nemaju alergiju čak i bolje zaštićene od alergija ako rastu sa životinjama.
• uklonite cigarete: prestanak pušenja jedina je mjera kojom buduća majka znatno može reducirati rizik od alergija kod djeteta. One tako smanjuju mogućnost negativnog programiranja otrova iz cigareta u imunološkom sustavu djeteta. Pušenje, osim toga, utječe na razvitak dišnih puteva. A budući da i nerođeno dijete pasivno puši i partner bi se trebao pridržavati zabrane pušenja unutar četiri zida.
Kada je beba već tu:
• dojenje: Svjetska zdravstvena organizacija izričito savjetuje ženama koje imaju alergiju da doje svoju djecu i to četiri do šest mjeseci bez dohranjivanja. Tijekom dojenja majke ne moraju prestati uzimati lijekove, no svakako bi se trebale javiti svojem liječniku.
• mlijeko u bočici: tko ne može ili ne voli dojiti, djetetu bi svakako trebao dati hipoalergensku hranu za dojenčad
• kuća očišćena od grinja: bebin krevetić opremite prekrivačem koji je moguće prati na najmanje 60 stupnjeva. I kada je o ostalom namještaju riječ, pazite da ne bude plodno tlo za razmnožavanje bakterija.