ALEKSANDRA DOJČINOVIĆ RODILA S 42 GODINE: Stručnjaci otkrivaju prednosti i nedostatke trudnoće u četrdesetima

Uspješna dizajnerica još jedna je u nizu poznatih Hrvatica koje su prvo dijete dobile u četvrtom desetljeću, no je li trudnoća u četrdesetima doista tako bezazlena?

Bojan Zibar Aleksandra Dojčinović rodila s 42 godine

Nakon sedam godina veze dizajnerica Aleksandra Dojčinović i njezin partner, magistar medicine rada i sporta Tomislav Madžar, dobili su prvo dijete, djevojčicu koja je na svijet stigla u jednoj zagrebačkoj bolnici. Aleksandra ima 42 godine, a njezin partner 44. I nije jedina poznata Hrvatica koja je prvo dijete rodila nakon 40-e. Voditeljica Iva Šulentić kćer je rodila samo mjesec dana nakon 40. rođendana, pjevačica Marija Husar Rimac sina Niku je rodila s 46 godina, glumica Leona Paraminski je kćer Liv na svijet donijela s 42 godine, njezina kolegica Csilla Barath Bastaić je djevojčicu Margit rodila s 40, pjevačica Maja Šuput je sina Blooma rodila s 41 godinom, a fotografkinja Mara Bratoš je kćer Pavlu na svijet donijela kada je imala 43 godine.

Instagram  Aleksandra nije jedina Hrvatica koja je prvo dijete rodila nakon četrdesete, jedna od njih je i voditeljica Iva Šulentić

Nekada su žene u četrdesetima rađale svoje četvrto, peto ili šesto dijete, dok je posljednjih godina sve češći trend prvorotkinja ove dobi. Žene koje u četrdesetima svjesno odlučuju postati majkom prvi put obično su u odličnoj tjelesnoj formi, žive zdrav život, pa imaju i veće šanse uspješno iznijeti trudnoću. Ipak, treba imati na umu da je rizik od spontanog pobačaja iznimno visok – na taj način biva prekinuta svaka četvrta trudnoća, dok jedna od sto trudnica u četrdesetima rađa dijete s Downovim sindromom. Liječnici stoga preporučuju niz pretraga – od kombiniranog testa rizika, preko amniocenteze do biopsije korionskih resica. Također, statistika pokazuje da žena u ranim četrdesetima ima tek 35-40 posto vjerojatnosti da zatrudni zbog ubrzanog propadanja plodnih jajnih stanica, dok je umjetna oplodnja učinkovita tek u oko 10 posto slučajeva nakon 43. godine.

Ne treba zaboraviti ni mnoge druge medicinske rizike za majku i dijete, poput visokoga krvnog tlaka, trudničkog dijabetesa, prerano oljuštene posteljice i preuranjenog porođaja. Većina porođaja obavlja se carskim rezom, a djeca se obično rađaju s manjom tjelesnom masom. Osim zdravstvenih rizika, trudnice u četrdesetima teže podnose iscrpljenost organizma i umor uzrokovan hormonskim promjena, kao i dodatnu težinu na kostima i kralježnici. Dakako, stalan liječnički nadzor, redoviti pregledi ultrazvukom i održavanje zdravih navika uoči začeća i tijekom trudnoće apsolutni su imperativ za zdravlje djeteta i majke.

Shutterstock  Umjetna oplodnja učinkovita je tek u oko 10 posto slučajeva nakon 43. godine života

MATERIJALNO SAMOPUZDA­NJE I OPUŠTENOST

Prvorotkinje koje u četrdesetima svjesno planiraju trudnoću obično imaju uspješnu karijeru i stabilnu vezu. U profesionalnom smislu ostvarile su sve ciljeve te su spremne uložiti svoje vrijeme i energiju u djecu. U materijalnom smislu ništa im ne manjka. Naprotiv, spremne su uložiti dodatna novčana sredstva kako bi svojim mališanima ponudile najbolju moguću njegu, odjeću, hranu i opremu. Uz to iza sebe imaju bogato životno iskustvo, općenito su samopouzdanije, sigurnije u sebe i opuštenije tijekom trudnoće.

Njihova emotivna zrelost i opuštenost prednost je i u brizi za dijete. U odgoju su mnogo strpljivije te usredotočene na uživanje u svakom aspektu podizanja djeteta. Neka su istraživanja pokazala da majčinstvo u kasnijoj dobi pozitivno utječe i na emotivno zdravlje djeteta. Točnije, potomci takvih roditelja češće završavaju visoke škole i fakultete od djece s mlađim roditeljima.

Shutterstock  Starije rodilje su u odgoju mnogo strpljivije te usredotočene na uživanje u svakom aspektu podizanja djeteta

Tekst: Zdravka Giba