Hrvatska će u manje od 10 godina ostati bez četvrtine od današnjih 2016 primalja. Više od 800 primalja u tom razdoblju odlazi u mirovinu, dok iz obrazovnog sustava godišnje izlazi tek oko 30 novih prvostupnica primaljstva. Podaci su to koje je povodom obilježavanja Međunarodnog dana primalja, istaknula predsjednica Hrvatske komore primalja, Iva Podhorsky Štorek. Ovim tempom, naglasila je, za 10 godina nećemo imati dovoljno kvalificiranih primalja da zamijene one koje odlaze u mirovinu.
“Povodom Međunarodnog dana primalja, koji se svake godine obilježava 5. svibnja, Hrvatska komora primalja i Hrvatska udruga za promicanje primaljstva upozoravaju javnost na zabrinjavajuće stanje u primaljstvu. Suočavamo se s izglednim deficitom ove struke čija je uloga iznimno važna. Primalja pruža stručnu i emocionalnu potporu ženama tijekom trudnoće, poroda i babinja, samostalno nadzire fiziološke porode, skrbi za novorođenče te educira žene, partnere i zajednicu o reproduktivnom i općem zdravlju”, naglasila je Maja Rečić, izvršna direktorica Hrvatske udruge za promicanje primaljstva.
Primalje djeluju na svim razinama zdravstvene zaštite, a njihova djelatnost je zakonski prepoznata kao dio zdravstvene zaštite od interesa za Republiku Hrvatsku. Ipak, usprkos tome, primaljska profesija u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnom krizom. Osim manjka primalja, jedan od ključnih problema je što primalje ne mogu u stvarnosti realizirati kompetencije za koje su obrazovane i koje su im zakonski propisane. U Hrvatskoj danas licencu ima 2016 primalja, od čega je 40 magistri, 412 prvostupnica primaljstva, i 1564 primalja srednje stručne spreme. U Hrvatskoj radi i 410 asistentica primaljstva (SSS), koje ne mogu samostalno provoditi primaljsku skrb trudnica.
„Ako se ništa ne promijeni, Hrvatska će za manje od deset godina ostati bez 25 posto primalja. Jesmo li kao društvo spremni dopustiti da nestane zanimanje koje izravno utječe na zdravlje majki, djece i obitelji”, pita se Podhorsky Štorek. U Hrvatskoj postoje dva studija primaljstva, u Rijeci i Splitu, a u procesu je i dobivanje dopusnice za treći studij primaljstva i to u Zagrebu. Međutim, to je nedovoljno kako bi se zadržao sadašnji broj primalja.
Veće ulaganje u primalje, koje su ključne za zdravlje majki i novorođenčadi, kao i za planiranje obitelji, moglo bi u svijetu spriječiti preko 80 % svih smrti majki, mrtvorođenih i smrti novorođenih. Podaci su to koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kada primalja pruža skrb od početka trudnoće do kraja poslijeporodnog razdoblja može se spriječiti gotovo četvrtina prijevremeno rođenih.
Povodom Međunarodnog dana primalja, 4. i 5. svibnja održana su i brojna događanja kojima se istaknula važnost uloge primalja u svim kriznim situacijama – od zdravstvenih izazova i humanitarnih kriza do pandemija i svakodnevnih potreba žena i obitelji.
Na zagrebačkom Cvjetnom trgu, u nedjelju su primalje iz zagrebačkih bolnica razgovarale s trudnicama i drugim ženama, dijelile edukativne i promotivne materijale te pružale savjete i informacije. U sklopu događanja dijelile su se i korisne publikacije poput primaljske knjige „Moja trudnoća“ i trudničkog dnevnika.
U Primaljskoj školi održana su dva stručna predavanja: „Skrb s poštovanjem za trudnice, rodilje i majke“ te „Primaljstvo u Hrvatskoj“, koja su privukla brojne učenice, sudionike iz struke i šire javnosti.
Također, u prostorijama Tribine grada Zagreba na Kaptolu 27, organiziran je 5.5. poseban trudnički tečaj pod pokroviteljstvom Grada Zagreba koji okuplja primalje i buduće rodilje.
