Pitanje:Poštovana, moj sin od 26 godina ima utvrđen ADHD sindrom s pridruženim teškoćama u ponašanju od svoje 11 godine. Prije nekoliko godina ostvario je pravo na osobnu invalidninu temeljem medicinske dokumentacije. Preglede je ponavljao svaku godinu do nedavno, kada je umjesto jedne rečeno da ih obavlja svake dvije godine. U Mišljenju nadležnog tijela vještačenja socijalne skrbi je upisano da je stanje trajno i da je potpuno nesposoban za rad. Stanje se dakle nije mijenjalo, osim što je prije godinu i pol dana dobio poziv za Vještačenje pri MIORH-u umjesto u Centru za socijalnu skrb i tamo je dobio prema dotadašnjoj priloženoj medicinskoj dokumentaciji Nalaz i mišljenje da njegovo stanje nije trajno i da je i dalje potpuno nesposoban za rad, bez prava na profesionalnu rehabilitaciju, te da umjesto osobne invalidnine ima pravo na tuđu njegu i pomoć. Napominjem da je tom prilikom bio prisutan samo predsjednik Komisije koji je vrlo kratko razgovarao s mojim sinom u mom prisustvu i rekao nam da će sve biti i dalje isto. Moje dijete nije bilo upućeno na nove preglede, imao je priloženu onu dokumentaciju od prije zadnje godine kao i onu godinama od početka i utvrđivanja dijagnoze, gdje se vidi da ima pravo na osobnu invalidninu - oštećenje zdravlja nastalo prije 18 godine. Ja sam se žalila II. stupnju i dobila odgovor odnosno Rješenje nakon godinu dana da on nema pravo na osobnu invalidninu. On tih godinu dana nije primao nikakvu naknadu niti za tuđu njegu, a niti za osobnu invalidninu (ukinuto pravo), znači cijelo vrijeme je bio bez primanja, nezaposlen (zbog dijagnoze iz dokumentacije), dakle bez ikakvih prihoda. I moje pitanje glasi, kakva prava on sada ima, može li se pokrenuti zahtjev za ponovo priznavanje osobne invalidnine uz nove preglede potrebne za dokazivanje? Stanje je i dalje isto, a ne znam zašto je nadležno tijelo vještačenja napisalo da ima pravo na tuđu njegu i pomoć, kad on nema prijeku potrebu za oblačenjem, davanjem hrane, nadziranjem svakodnevnim, praćenjem ili što već? Što možemo učiniti vezano s tim da on ponovo vrati svoje pravo na osobnu invalidninu i zašto mu onda nakon potvrđenog Nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja nije isplaćena naknada povratna za tuđu njegu i pomoć za to vrijeme? U Centru za socijalnu skrb mi je rečeno od nadležne djelatnice koja mi je uručila Rješenje da im se trebamo obratiti ponovo zahtjevom za pravo na tuđu njegu i pomoć. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Odgovor: Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.
Istim zakonom je propisano da se pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu.
Zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu podnosi se u mjesno nadležnoj Podružnici Centra za socijalnu skrb prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Vrstu i težinu invaliditeta, te vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju propisuje Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 79/14).
Ako centar za socijalnu skrb, odnosno podružnica centra za socijalnu skrb, na osnovi medicinske dokumentacije i druge raspoložive dokumentacije, ocijeni da je potrebno provesti vještačenje, donosi o tome zaključak i dostavlja ga prvostupanjskom tijelu vještačenja zajedno s medicinskom i drugom raspoloživom dokumentacijom.
Ako se žalbom pobija rješenje u vezi s nalazom i mišljenjem prvostupanjskog tijela vještačenja, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dostavlja zaključak o vještačenju i cijeli spis predmeta drugostupanjskom tijelu vještačenja.
Drugostupanjsko tijelo vještačenja daje nalaz i mišljenje te ga dostavlja tijelu nadležnom u drugom stupnju koje će dva primjerka dostaviti centru za socijalnu skrb koji je zatražio vještačenje.
Pravno na osobnu invalidninu regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi dok postupak ostvarivanja prava na osobnu invalidninu ulazi u kategoriju upravnih postupaka na koje se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Zahtjev za ostvarenje prava na osobnu invalidninu podnosi se u mjesno nadležnoj Podružnici Centra za socijalnu skrb.
U slučaju da Centar za socijalnu skrb donese rješenje kojim vam se ne priznaje pravo na osobnu invalidninu imate pravo žalbe protiv tog rješenja u roku od 15 dana, a o kojem odlučuje drugostupanjsko tijelo odnosno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ako i drugostupanjsko tijelo donese negativno rješenje, protiv tog rješenja imate pravo u roku od 30 dana od zaprimanja odluke pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom.
U svakom slučaju sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku imate pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, ali u roku od tri godine od zaprimanja rješenja i to ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja predmeta pri čemu se zahtjev mora podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.
*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano