Naknada parničnih troškova regulirana je Zakonom o parničnom postupku. Temeljem članka 151. ZPP-a parnični troškovi su izdaci učinjeni u tijeku ili povodu postupka. Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama. To se odnosi isključivo na naknadu troškova u građanskim i trgovačkim predmetima. U praksi, najčešći troškovi koji nastaju tijekom parničnog postupka su sudske pristojbe i troškovi sudskih vještaka, troškovi svjedoka, sudskih tumača te predujmovi za izvođenje dokaza.

Osnovno je pravilo da pri odlučivanju o dužnosti konačnog snošenja troškova ta dužnost tereti onu stranku koja u parnici nije uspjela. Dakle, temeljem čl. 154.st.1. ZPP-a, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove. Međutim, čl. 154. st. 2. ZPP-a određuje, ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova. U tom slučaju sud mora voditi računa o uspjehu kako tužitelja tako i tuženika. Kada stranke djelomično uspiju u parnici, sud će najprije utvrditi iznos naknade troškova na koji svaka od stranaka ima pravo s obzirom na uspjeh. Nakon čega će navedene iznose prebiti i razliku dosuditi onoj stranci koja ima pravo na naknadu većeg iznosa parničnih troškova.

Žalbeni, odnosno revizijski postupak ima isto svoje troškove koje treba nadoknaditi ukoliko stranke te postupke iniciraju. Ti se troškovi u pravilu sastoje od troškova učinjenih za sudske pristojbe na žalbu odnosno reviziju, za sastav pravnih lijekova (žalbe ili revizije), kao i za odgovor na žalbu odnosno reviziju. Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlučit će i o troškovima nastalim u postupku u povodu toga pravnog lijeka.

U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe po odredbama Zakona o sudskim pristojbama i Tarifi sudskih pristojbi koja predstavlja sastavni dio navedenog zakona.

Obveza plaćanja pristojbe nastaje:

  1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za ovrhu i dr.) - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,
  2. za odgovor na tužbu po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici,
  3. za sudske prijepise - kada se zatraže,
  4. za sudske odluke - kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,
  5. za rješenja o nasljeđivanju - kada postanu pravomoćna,
  6. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije - donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe,
  7. za ostale radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

  1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
  2. osobe i tijela koji obavljaju javne ovlasti u obavljanju tih ovlasti,
  3. radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,
  4. radnici u upravnim sporovima koji proizlaze iz predstečajne nagodbe,
  5. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
  6. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
  7. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
  8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
  9. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje,
  10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavIjanju humanitarne djelatnosti,
  11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju toga prava,
  12. tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su nastali trudnoćom i porodom izvan braka,
  13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti,
  14. maloljetnici koji traže da im se odobri stjecanje poslovne sposobnosti zato što su postali roditelji,
  15. stranke u postupku radi predaje djeteta i radi ostvarivanja odluke o održavanju susreta i druženja s djetetom,
  16. tužitelji u sporovima o pravima iz obveznoga mirovinskog i osnovnoga zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi,
  17. tužitelji, odnosno predlagatelji u postupcima za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata, odnosno za zaštitu zbog nezakonite radnje i
  18. tužitelji u sporovima o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša,
  19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća.

Međutim, stranka u postupku može biti oslobođena od plaćanja troškova sudskog postupka, a što je jedan od oblika sekundarne pravne pomoći koju predviđa Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Postupak za odobravanje oslobođenja od sudskih troškova pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu u Gradu Zagrebu. Prilikom predaje predmetnog zahtjeva treba priložiti potrebnu dokumentaciju, a informacije koje točno dokumente morate dostaviti možete dobiti na telefonske brojeve: 610-0300, 610-0301, 610-0303 ili e-mail adresu: bpp@zagreb.hr Prvenstveno je potrebno ispuniti formular za odobravanje besplatne pravne pomoći koji možete dobiti u općini ili preuzeti s interneta na stranicama ureda državne uprave – zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći.

Od plaćanja sudskih pristojbi oslobodit će se onu stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

Odobrenje oslobođenja plaćanja troškova sudskog postupka može se odnositi na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova. Pravna pomoć odobrava se u punom opsegu ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice. Svako povećanje iznosa ukupnih prihoda podnositelja zahtjeva za svakih sljedećih 10% ima za posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr

Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.