Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Stižu prve filozofske slikovnice na hrvatskom jeziku

Djeca u Hrvatskoj uskoro bi mogla dobiti prve filozofske slikovnice na našem jeziku. Djeci ove priče pomažu da izrastu u kritička, kreativna i skrbna bića, da grade životne temelje kroz logičko mišljenje, kritičko sagledavanje, ...

Prve filozofske slikovnice na hrvatskom jeziku, dvije od ukupno deset koliko ih se planira izdati, već su napisane i čekaju svjetlo dana u kompjutorima autora prof.dr.sc. filozofije Bruna Ćurka iz Zadra i prof. filozofije i povijesti Matije Mate Škerbića iz Varaždina.

Primjereno vrtićkoj dobi

Da je riječ o odličnom štivu, primjerenom dječjoj dobi, već su potvrdili neki domaći stručnjaci, a kako na njih reagiraju djeca imala se priliku uvjeriti i odgajateljica iz Varaždina Đurđica Kušter, koja je prve priče čitala mališanima u vrtiću u Varaždinu i naišla na odlične reakcije. Kad je, primjerice, čitala priču o Diogenu iz bačve koji je zagovarao samo ono što je nužno u životu, a sve ostalo proglašavao nepotrebnim teretom, pitala je djecu čega bi se oni mogli odreći. I to je potaknulo zanimljivu raspravu i još zanimljivije odgovore.

Iako filozofske priče za djecu, koje slijede povijest filozofije, već postoje u mnogim europskim zemljama, kao i u Aziji i SAD-u, naše domaće slikovnice potpuno su drugačije po formi prezentiranog sadržaja, što ih čini još zanimljivijim najmlađima kojima su uostalom i namijenjene.

Sveučilišni profesor Bruno Ćurko predsjednik je udruge Mala filozofija koja ove godine slavi svoju šestu obljetnicu rada. Profesor Ćurko, osim što radi s našom djecom, prisutan je u predavanjima filozofije za djecu u Nizozemskoj, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Južnoj Koreji i Kanadi. Inače, projekti kojima se filozofija želi približiti najmlađima provode se u gotovo svim zemljama svijeta.

Osim prve filozofske slikovnice za djecu na hrvatskom jeziku u kojoj su obuhvatili priče, didaktička pitanja i igre za djecu od vremena Talesa, preko čudaka Diogena do Sokrata i Aristotela, isti autori napisali su i prvu filozofsku slikovnicu za djecu na našem jeziku o hrvatskim filozofima.

Razvoj kritičkog mišljenja

„U njima smo prikazali koliko su hrvatski filozofi i znanstvenici važni za razvoj filozofske i znanstvene misli u Europi. Odabrali smo najzanimljivije teorije i anegdote iz života poznatih filozofa te ih iznijeli na način koji je prilagođen djeci, a sve s ciljem da potaknemo razvoj vlastitog mišljenja kod djece, pa i onog kritičkog.

Nažalost, opet se susrećemo s istim problemom, a taj je da oni koji bi to mogli financirati smatraju da takvo što nije potrebno ili da financiranje ovakvih projekata njima neće donijeti nikakvu korist“, kaže prof. Ćurko kroz čiju je udrugu Mala filozofija prošlo više od 2800 djece.

„Kad im se priđe zahtijevajući njihovo mišljenje, pa kad nauče taj svoj stav iznositi argumentirano, onda možemo reći da smo postigli cilj. Već nakon nekoliko radionica, i djeca i voditelj radionice uživaju u kvalitetnoj raspravi, a imamo i izuzetno dobre reakcije roditelja, što nam daje vjetar u leđa“, kaže prof. Ćurko, no napominje kako dio njegovih kolega filozofa smatra kako to što radi nije ništa posebno. No od filozofa se to i očekuje, jer oni uvijek propituju stvari, pa da je drugačije ne bi ni valjalo, smatra Ćurko.

Priče koje potiču komunikaciju

Kao involviran i predan otac, često je izmišljao priče za svoje sinčiće, tako da je ideja da se naprave priče o grčkim filozofima, izazvala oduševljenje i veliki entuzijazam i kod srednjoškolskog profesora filozofije i povijesti Matije Mate Škerbića, inače uskoro prvog hrvatskog doktora filozofije sporta. Profesor Škerbić predaje u Elektrostrojarskoj školi i u Glazbenoj školi u Varaždinu. Istodobno radi u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja kao jedan od tri stručnjaka koji izrađuju ispite za državnu maturu iz filozofije.

Uz to, prof. Škerbić je osmislio pokretanje fakultativne nastave filozofije u Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu, koja je time jedna od rijetkih, ako ne i jedina, tehnička škola s programom filozofije u Hrvatskoj. Brojni su njegovi profesionalni uspjesi i angažmani, a jedan od njih je i osmišljavanje europskog projekta Erasmus+ s temom iz etike sporta, u kojem bi trebao imati prilike opet surađivati s dr. Ćurkom.

„To što mogu pisati priče za svoju djecu, a kroz njih i za svu drugu, za mene je ostvarenje sna. Ili da se poslužim Aristotelom: dugo čekano kretanje od mogućnosti ka zbiljnosti, od potencijala k aktualizaciji. Priče o filozofima upravo su ono što u cijelom spektru svakojakih slikovnica fali. To su priče koje se ne mogu samo pročitati i čuti, jer one idu dalje, vode u komunikaciju slušatelja i čitatelja, tj. djece i roditelja, vode istinskom okretanju jednih prema drugima’, kaže Škerbić. Prema njegovom viđenju, djeci vrtićkog uzrasta ove priče pomažu da izrastu u kritička, kreativna i skrbna bića, da grade životne temelje kroz fundamente logičkog mišljenja, kritičkog sagledavanja, razumijevanja i zahvaćanja stvarnosti, jasnosti i čistoći misli te zauzimanja, iznošenja i procjenjivanja stavova, poštujući snagu argumenata.

Vlastita djeca – testna grupa

„A sve to već u vrtićkoj dobi! To je neprocjenjivo iskustvo, a na takvim će temeljima oni sutra moći izgraditi baš sve“, tvrdi prof. Škerbić kojemu je najposebnija priča koju je prvu napisao – ‘Pitagora i brojevi’. „Naime, moja dva sinčića oduševljeni su brojevima i računanjem.Ta priča bila je namijenjena za mojeg Nou (9) i Otona (6) koji su je s oduševljenjem odslušali, ali još i više o njoj razgovarali i postavljali pitanja. Oni su bili testna grupa za svaku priču. Njihove oduševljene reakcije i traženje još, davale su mi stalno novi entuzijazam i potvrdu da je ovo što radim ispravno’, kaže Škerbić te se pita: ‘Ako SAD imaju priče Mathew Lipmanna (osnivača Filozofije s djecom), a Francuska slikovnice Oscara Brenefiera, zašto Hrvatska ne bi imala svoje priče o grčkim filozofima?’ Možda nemamo financijske uvjete kakvi postoje u spomenutim državama, no za nerazvijanje softwarea i hardwarea u glavama naše djece ne bismo trebali tražiti opravdanja. Ako djecu od malih nogu učimo da budu kreativna i kritička bića te ako ih potičemo na to da razmišljaju i o drugima, neće biti straha za njihovu budućnost, ali i budućnost svijeta uopće.

Tekst: Gordana Igrec

Izvor: Lisa

Foto: Profimedia

Najnovije

Najpopularnije