Djed Božićnjak i Sveti Nikola dio su tradicije, usmene predaje koje se sjećaju i sve generacije, ovisno o vremenu u kojem su odrastale. Dok su neke ranije generacije slušale priču o malom Isusu koji će im donijeti poklone pod bor ako su dobra kroz cijelu godinu, s vremenom je priča o Djedu Mrazu (od 1990-ih je dobio i naziv Djed Božićnjak) postala prihvaćena diljem zapadnog svijeta.

U Hrvatskoj djeca najčešće očekuju i dobivaju poklone i od svetog Nikole 6. prosinca, ali i od Djeda Mraza i malog Isusa pod drvce na sam Božić. Pisma ili crteži omiljenom Djedici pišu se od početka prosinca već i u vrtićima i školama, a djeca do neke određene dobi vjeruju da on zaista postoji. Tome su pridonijeli i američki filmovi, a i Laponija u Finskoj u kojoj se nalazi turistički popularno mjesto gdje Djedica živi i odakle kreće na put oko svijeta.

djed Božičnjak
Shutterstock Roditeljima je često teško reći djeci da Djed Božićnjak ne postoji

No dolaskom u određenu dob, roditelje počinje mučiti kako djetetu objasniti da Djed Božićnjak ne postoji. Nova kampanja Crvenog križa kroz koju su diljem cijele zemlje postavljeni ogromni plakati na kojima piše 'Djed Božićnjak ne postoji' roditeljima ipak nije ona pomoć koju su priželjkivali.

Naime, mnoga djeca znaju čitati i prije nego krenu u školu, ili im starija braća i sestre mogu pročitati poruku koja u dječjim srcima može značiti veliko razočaranje.

Što vi mislite o glavnoj poruci ove kampanje, odnosno o plakatima s porukom 'Djed Božićnjak ne postoji'?

Anketa

Što mislite o plakatima s porukom 'Djed Božićnjak ne postoji'?

Provokativna poruka kampanje Crvenog križa

"Ovu blagdansku humanitarnu inicijativu prati snažna i pomalo provokativna poruka „Djed Božićnjak ne postoji“, a cilj joj je svakoga pojedinca potaknuti na razmišljanje i osvijestiti važnost individualnog doprinosa. Hrvatski Crveni križ želi istaknuti kako pomoć najugroženijim skupinama u društvu nije čarobni proces koji se odvija sam od sebe. Svaki pojedinac koji može, ima priliku i odgovornost preuzeti ulogu Djeda Božićnjaka kako bi pružio podršku onima koji ovih blagdana neće moći priuštiti poklone svojoj djeci ili osigurati dostojan obrok na obiteljskom stolu. Ova inicijativa poziva na empatiju i angažman svih članova zajednice, naglašavajući da su upravo mali, ali zajednički napori ono što može donijeti toplinu i nadu onima kojima je to najpotrebnije", piše na web stranici Crvenog križa.

Cilj humanitarne inicijative potaknuti je građane na redovito doniranje za humanitarne programe Hrvatskog Crvenog križa. Povod ovoj inicijativi je teška životna situacija desetaka tisuća ljudi u Hrvatskoj koji žive u siromaštvu. U ovome trenutku Hrvatski Crveni križ sa svojim društvima brine za 88443 osobe, ali broj potrebitih je veći i neprestano raste. Primjerice, tijekom protekle godine svaka treća osoba u potrebi nije mogla dobiti paket hrane ili higijene jer raspoloživi resursi Crvenoga križa nisu bili dovoljni, piše Crveni križ.

Vjerovanje u Djedicu potiče razvoj kreativnog mišljenja

Budući da kroz te priče djeca razvijaju maštu, zamišljaju, ali i postavljaju pitanja roditeljima, vjerovanje u priče o Djedu Božićnjaku zapravo i nisu loše jer potiču razvoj kreativnog mišljenja. Možda je nabolje započeti priču da Djed Božićnjak živi tamo gdje je sve moguće, u našoj mašti i srcima. Kako prije ili kasnije svako dijete sazna istinu o Djedu Božićnjaku i Svetom Nikoli, ne postoji opasnost da će naša djeca ostati obmanuta.