FAKE NEWS: Djeca bezrezervno vjeruju influencerima! Kako ih zaštititi od lažnih vijesti i negativnih utjecaja?

Kad je u veljači ove godine Tursku i Siriju pogodio snažan potres, na internetu su se svaki dan pojavljivale potresne fotografije razrušenih gradova od kojih su mnoge bile lažne. Teško je zamisliti da netko u takvoj tragediji plasira fake news i namjerno dodatno potpiruje ionako strašnu tragediju, ali činjenica je da su lažne vijesti sve više prisutne u našem medijskom prostoru. Naime, čak 80% globalne populacije smatra da je bilo izloženo lažnim vijestima, upozoravaju A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet u sklopu svojeg projekta #BoljiOnline. Kako prepoznati koja je vijest istinita, a koja lažna; kako mlade naučiti da kritički razmišljaju o onome što čitaju i hoće li umjetna inteligencija generirati još lažnih vijesti?
Studijom Reuters Sveučilišta u Oxfordu iz 2020. godine dokazano je da većinu dezinformacija na društvenim mrežama proizvode obični ljudi, a samo ih 20% dolazi od poznatih javnih osoba. Iako je većina dezinformacija na društvenim mrežama došla od običnih ljudi, najviše reakcija ostvaruju objave slavnih osoba jer imaju mnogo veću publiku pa su stoga i opasnije. Osim što provode mnogo vremena na internetu (46% djece više od četiri sata svaki dan, a vikendom taj postotak raste na 74%) pa su na izvoru lažnih vijesti, gotovo svi ispitanici iz istraživanja koje je za A1 provedeno među djecom u dobi od 11 do 13 godina, izjasnili su se da prate influencere. Više od polovica njih, točnije 58%, smatra da influencerski sadržaj može utjecati na njihovo ponašanja i stavove. Dakle, djeca ove dobi u posebnoj su opasnosti od širenja i vjerovanja u dezinformacije koje možda dijele influenceri koje prate. Također, 36% njih smatra da ih online sadržaj može potaknuti da razviju diskriminirajuće stavove prema osobama drugog spola, nacionalnosti ili seksualne orijentacije.

Naime, Sveučilište u Dubrovniku nositelj je projekta Adria Digital Media Observatory koji je dio europske mreže hubova kojima je cilj borba protiv dezinformacija provedbom znanstvenih istraživanja, razvijanjem medijske pismenosti i provjerom činjenica. Tako će drugim projektom nazvanim DU CHECK, koji je nadogradnja projektu ADMO, Sveučilište u Dubrovniku od rujna uspostaviti vlastiti Centar za provjeru informacija i građansku otpornost. Cilj mu je izgradnja naših kapaciteta za borbu protiv dezinformacija. S obzirom na to da dezinformacije neće nestati, vrlo je važna, kaže prof. dr. sc. Brautović, suradnja različitih aktera kako bi se spriječio negativan utjecaj dezinformacija na društvo i demokraciju.

"Najbolji način borbe protiv dezinformacija jest medijska pismenost jer građani tako uče razlikovati točne od pogrešnih informacija, razvijaju kritičko promišljanje i bolje razumijevanje medijskog teksta. Osim toga, važno je naglasiti da medijska pismenost omogućava građanima da prepoznaju različite oblike dezinformacija, uključujući lažne vijesti, manipulacije podacima, propagandu i druge tehnike koje se koriste kako bi se širile netočne informacije. Obrazovanjem o medijskoj pismenosti građani postaju bolje opremljeni za suočavanje s izazovima dezinformacija u digitalnom dobu“, kaže prof. dr. sc. Brautović, napominjući kako je važno da vlade, obrazovne institucije i medijske organizacije zajedno promiču medijsku pismenost kako bi nastalo društvo koje je otpornije na dezinformacije i manipulacije. Edukacija o medijskoj pismenosti treba biti pristupačna i dostupna svim građanima.

Prepoznavanje lažnih vijesti može biti izazovno, ali najvažnije je razviti kritičko razmišljanje i medijsku pismenost. Stoga evo nekoliko savjeta za građane kako se boriti protiv širenja dezinformacija.

"Prvi savjet je provjeriti izvor vijesti. Tražite vijesti od poznatih i pouzdanih medijskih kuća kako biste bili sigurni da su istinite. Drugi savjet je potvrditi informacije prije dijeljenja. Uvijek potražite druge izvore koji potvrđuju vijest kako biste izbjegli širenje neprovjerenih informacija. Također, važno je pročitati cijeli članak, ne donositi zaključke samo na temelju naslova. Ponekad naslovi mogu biti senzacionalistički i zavodljivi, a istina može biti drugačija od očekivanog. Obratite pažnju i na datum objave vijesti. Ponekad se lažne vijesti predstavljaju kao aktualne, iako su opisani događaji već prošlost. Budite oprezni kad je riječ o gramatici i pravopisu u vijestima jer lažne vijesti često sadrže pogreške i nekonzistentnosti koje otkrivaju njihovu netočnost. Naposljetku, budite skeptični prema neprovjerenim tvrdnjama i citatima. Ako nešto zvuči sumnjivo ili previše iznenađujuće, provjerite autentičnost informacija prije nego što ih prihvatite kao istinite“, savjetuje prof. dr. sc. Brautović.
Platforma #BoljiOnline, kojom A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet nastoje internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve, mjesto je gdje se roditelji mogu educirati o sigurnom korištenju interneta te pronaći niz zanimljivih članaka. Cyberbullying, sigurnost na internetu, pretjerano korištenje tehnologija, pa i lažne vijesti… u fokusu su ove platforme koja mnogo pridonosi edukaciji, posebice roditelja koji jedino razumijevanjem tehnologije i trendova mogu kontrolirati virtualni život svoje djece. Ako se zna (a to su rekli tinejdžeri u istraživanju tvrtke A1 Hrvatska) da 66% roditelja baš nikad ne kontrolira kako njihova djeca provode vrijeme online, kao i da su sama djeca svjesna govora mržnje, dezinformacija i ostalih opasnosti na internetu, medijska pismenost trebala bi biti vruća tema u javnosti.

*Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.