Teškoće s učenjem i, posljedično, nezadovoljavajuće ocjene važan su problem za brojne školarce i njihove roditelje. U ne tako davnoj prošlosti glavnim su se krivcima za nedostatno svladavanje gradiva smatrali lijenost, loša koncentracija ili naprosto manjkave sposobnosti djeteta. Uzmemo li u obzir da školski uspjeh često utječe na mogućnosti daljnjeg školovanja djeteta, ali i na njegovu sliku o sebi samome, takav stav, koji sugerira da je uspjeh posljedica urođenog talenta ili da osrednje ocjene nužno upućuju na lijenost, može biti izrazito štetan. Stvari su se, ističe Anja Melcher, prof. i gestalt psihoterapeutkinja, danas ipak promijenile nabolje te o procesu učenja znamo mnogo više. Nove spoznaje upućuju na to da problemi s učenjem koje imaju osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti često nisu uzrokovani lijenošću ili zahtjevnošću gradiva, nego postoje zato što nikada nisu naučili kako učiti.
KAKO DIJETE NAUČITI ODGOVORNOSTI?
• Dobro je davati mu odgovornosti primjerene njegovoj dobi
• Svaku izvršenu odgovornost treba nagraditi riječju
• S vremena na vrijeme nagradite dijete nečim materijalnim
• Redovito zahtijevajte odgovornost u izvršavanju povjerenih zadataka
• I sami budite primjer djeci – i vi budite odgovorni!
10 savjeta za efikasnije učenje prof. Melcher:
1. Prije učenja treba pregledati sva poglavlja. Pročitajte uvodno poglavlje, naslove i podnaslove, kao i sažetak zadnjeg poglavlja. Pregledajte sve dijagrame, grafikone, tablice i fusnote. Sve to traje samo nekoliko minuta, a pomaže da se dobije dojam o čemu je riječ. Na taj način dobiva se šira slika i struktura onoga što je potrebno usvojiti.
2. Podijelite gradivo u manje dijelove koji se mogu naučiti za kraće vrijeme. Natjerajte se da završite jedan manji zadatak i tek onda nastavite sa sljedećim. Uvijek se usredotočujte na samo jedan manji zadatak.
3. Prvo učite teže gradivo, a zatim lakše. Također, bolje se uči ako se naizmjence uče predmeti koji su međusobno različiti. Na primjer, prije matematike učite povijest ili hrvatski jezik.
4. Teške dijelove gradiva učite u razdobljima najveće budnosti i koncentracije. Najlakše je učiti rano ujutro, sat vremena nakon buđenja, jer tada mozak najlakše apsorbira informacije i podatke.
5. Čitajte s razumijevanjem. Tekst je potrebno prvo letimično pročitati i uočiti bitne dijelove. Zatim pročitano prepričati vlastitim riječima, što pomaže u pamćenju. Na završecima poglavlja često je ponuđen sažetak. Preporučuje se da ga pročitate. Unutar teksta obratite pozornost na dijelove teksta prikazane podebljanim slovima ili uokvirene dijelove teksta. To su uglavnom važni podaci.
6. Postavljajte pitanja i potpitanja. Pretvorite svaki naslov u pitanje. Na primjer, naslov “Poznati biolozi” može postati “Koje poznate biologe znaš?”. Postavljanjem pitanja prije početka aktivnog učenja sačuvat ćete snagu za memoriranje bitnih informacija.
7. Podvucite i označite najvažnije dijelove teksta. Veoma je važno podvlačenje i označavanje samo važnih dijelova teksta. Najbolje je koristiti markere različitih boja. Jedan marker za ključne riječi, drugi za termine i podatke koje treba zapamtiti, treći za definicije.
8. Kada završite s čitanjem i podcrtavanjem gradiva, potrebno je prepričati pročitano. Lekciju pokušajte ponoviti vlastitim riječima. Prepričavanje vlastitim riječima najbolji je oblik ponavljanja pročitanog i rezultira višom razinom zapamćenog.
9. Koristite asocijacije. Upotrebljavajte asocijacije kako biste lakše upamtili neki ili-ili pojam. Pokušajte ih grafički prikazati, formirajte upečatljivu sliku, koja vas naknadno može podsjetiti na sadržaj gradiva.
10. Odmarajte se. Učenje bez odmora nije pravo učenje. Preporučljivo je svakih pola sata napraviti pauzu od sedam minuta.