Znanstvena istraživanja su otkrila da u određenom periodu naviku grickanja noktiju ima čak 45 do 60 posto djece! Dječaci i djevojčice su joj podjednako skloni u ranijem uzrastu. Ali, kako bivaju stariji, više je zastupljena kod dječaka. Prema klasifikaciji oboljenja, grizenje noktiju ili onikofagija se smatra poremećajem kontrole impulsa (izostanak otpora iskušenju da se napravi nešto štetno samome sebi). Odnosno, svrstava se u specifična ponašanja i emocionalne poremećaje. Smatra se da je jedno od najčešćih medicinskih stanja na svijetu.

Što dovodi do ove pojave?

Kada su jako mala, djeca imaju potrebu da im majka bude u neposrednoj blizini. U suprotnom, javlja se podsvjesni osjećaj nesigurnosti, koji kasnije utječe na njihove društvene i emocionalne odnose, a time i na ponašanje.Također, grickanje noktiju može biti odraz nervoze. Dijete je obično razdražljivo, plaho, nekad i plašljivo, sramežljivo. Ovu nervoznu naviku može ponavljati zbog osjećaja tjeskobe, uznemirenosti (anksioznosti), stresa ili dosade. Ako sumnjate da vaše dijete grize nokte kada je pod stresom, pokušajte ustanoviti da li postoji određeni obrazac prema kojem to čini, odnosno što ga to muči ili uznemirava. Na primjer, manja djeca se možda uznemire kad u kuću dolaze gosti, a mlađi školarac kad je suočen s nekim obavezama u školi.

Kako utječe na zdravlje?

Osim što grizenje noktiju vrlo ružno djeluje i kvari njihov izgled (pojedina djeca do krvi grizu nokte - čime se usporava njihov rast, pa djeluje gotovo kao da ih i nemaju), i te kako može utjecati na zdravlje. Ogoljeni nokti su jako osjetljivi na bakterijske infekcije, posebno meko tkivo oko nokta (javlja se crvenilo, oticanje i gnojenje), kao i koža ispod nokata. Grizenje noktiju je povezano i sa stomatološkim problemima. Prije svega, utječe na zdravlje zubnog mesa jer može dovesti do povrede. Moguće su i infekcije, uzrokovane bakterijama koje se sa noktiju prenose u usnu šupljinu. Ponekad dovodi i do nepravilnog položaja prednjih zuba (isto kao i sisanje palca) - što uzrokuje loš zagriz i zahtijeva kasniju ortodontsku korekciju (zubne protezice).

Ne samo što se nokti mogu trajno oštetiti već i desni, i zubi. Kada dijete proguta ostatak izgrickanih noktiju, moguće nastati neki želučani problemi. Osim toga, ta navika može učiniti mališane podložnijima na prehlade, jer bakterije s ruku i ispod noktiju lakše ulaze u tijelo. Nedavna istraživanja su u određenom broju slučajeva otkrile povezanost grizenja noktiju s drugim poremećajima, kao što su: smanjenje pažnje i hiperaktivnost (ADHD), enureza (noćno mokrenje), opsesivno-kompulzivno ponašanje i tikovi (nevoljni pokreti, koji se ponavljaju).

Podržava li vaše ponašanje ovu naviku?

Obratite pažnju na svoje loše navike. Možda i vi ponekad grizete nokte?

Rezultat toga može biti da vas vaše dijete oponaša. Naime, otkriveno je da djeca čiji roditelji grizu nokte, u najvećem broju slučajeva isto to čine. Jedna mama je, svaki put kada bi zahtijevala od svog trogodišnjeg sinčića da prestane sa tim, dobivala uvijek isti odgovor: "I tata grize nokte! Ako tata može, mogu i ja".

Što možete poduzeti?

Kao i većina sličnih navika, grizenje noktiju često nestaje samo po sebi, kada djeca prerastu potrebu da to čine. Ipak, nije uvijek tako. Zato se potrudite prekinuti tu naviku kod vašeg djeteta što ranije, jer će u kasnijem periodu(naročito u odrasloj dobi) biti jako teško to kontrolirati i zaustaviti. U međuvremenu, izbjegavajte prijetnje ili kažnjavanje djeteta, jer se takvom taktikom postiže suprotan učinak – dogodit će se potpuno suprotno od željenog. Umjesto toga, recite djetetu zašto vam se ne sviđa njegovo ponašanje i ponudite nagradu za pokazanu samokontrolu.

Tekst: Snežana Damnjanović Mitić

Izvor: www.yumama.com

Foto: Profimedia