Kako se suočiti sa zadirkivanjem i ismijavanjem?

Nasilje koje ti se događa u školi te na putu u i/ili iz škole može uključivati ovakva ponašanja:

Asertivno samoizražavanje

Što je asertivnost?

Jasno izražavanje vlastitih interesa, osjećaja i mišljenja, bez namjere da se povrijedi druge -  govoriti što točno želiš i kako se osjećaš.

Katkad ljudi mogu biti neljubazni, mogu pokušati natjerati te da činiš stvari koje ne želiš ili te spriječiti da dobiješ ono što zaslužuješ. Prvo i osnovno je reći jasno i glasno: PRESTANI! Možda neće riješiti problem, ali je odličan početak.

Snažno ja!

- izražavanje želja i osjećaja u prvom licu: Želim!, Ne želim! Osjećam! Mislim!

- način da se ponovno stekne osjećaj snage, ako je on izgubljen

- govor u prvom licu, na jasan i samouvjeren način u svrhu izražavanja želja i osjećaja u sukobima

• Želim da to prestaneš raditi
• Želim da me prestaneš zadirkivati
• Osjećam se loše kada to radiš
• Ljutim se kada mi to govoriš

Suprotno, kada samo okrivljavamo druge, bez izražavanja svojih osjećaja, želja i prijedloga za promjenu, to vodi stvaranju dodatnog sukoba.

Također je bitno paziti i na govor tijela kada govorimo te rečenice. Da bismo dobili željeni efekt rečenica potrebno je imati opušten stav tijela, izravno pogledati osobu kojoj je rečenica upućena u oči i samopouzdano reći ono što želimo. Bitno je pokušati izbjeći meškoljenje s rukama, smješkanje izvan konteksta, držanje vlastitih ramena, prikrivanje usta rukom, ili tiho mumljanje u bradu.

Kako bi bio što sigurniji da ćeš moći tako nastupiti, možeš vježbati ispred ogledala, s roditeljem ili s nama na liniji.

Osoba: Hej patuljče, imaš neki problem?

Mi: Ne volim kada si ovako zloban prema meni.

Ako te netko u školi zlostavlja i ti napraviš ono što on/ona traži – moguće je da će nastaviti sa svojim zahtjevima.

Evo još nekoliko ideja kako se nositi sa zadirkivanjem:

Moćno možda

Moćno možda je tehnika koja može poslužiti kao obrana u bilo kojoj situaciji kada nam se ne sviđa ono što nam druga osoba govori. Ona omogućuje da odgovorimo na bilo koju verbalnu situaciju u kojoj kritika, osuda ili zadirkivanje ima za cilj posramiti, poniziti i pokuditi osobu.

Moćno možda podrazumijeva korištenje izjava poput „možda si u pravu“ ili „možda je tako“ i to uvijek i iznova dok osuđivanje ne prestane. Ako netko koristi takvu vrstu teških i zajedljivih riječi koje jednostavno ne možemo lako zanemariti, uvijek možemo pribjeći „ja rečenicama“.

Osoba: Haha, kada si kupio tu odjeću, u prošlom stoljeću?

Mi: Možda si u pravu.

Osoba: Naravno da sam u pravu. Kako možeš to uopće nositi?

Mi: Možda si u pravu.

Osoba: Daj odrasti mali!

Mi: Možda hoću!

Ustrajnost se isplati

Treba shvatiti da ljudi ponekad u životu mogu zanemariti naše riječi, pribjeći ismijavanju ili zastrašivanju kako bi nas naveli da se predomislimo ili da odemo.

U slučaju da netko zanemaruje naše riječi potrebno ih je ponavljati mirno dok ne dobijemo reakciju kakvu želimo.

Odgovaranje na zadirkivanje

Zbog različitih razloga neka djeca vole zadirkivati i bez obzira na to je li zadirkivanje blago i zabavno ili je zlobno i ponižavajuće, cilj zadirkivanja uvijek je izazvati reakciju.

Bilo koja tehnika odgovaranja na zadirkivanje zahtjeva upornost. Također je potrebno uvijek biti svjestan da je cilj zadirkivanja reakcija, pa je u tim situacijama bitno pokazati da nas to ne uzrujava.

Vrlo je važno u svim situacijama kada nas netko gnjavi izravno priopćiti kako se osjećamo i što želimo tada.

Moćno možda u kombinaciji s upornošću obeshrabrit će većinu zadirkivača. Ako smo uporni, u nekom će trenutku zadirkivač popustiti jer smo iz njegovog zadirkivanja uklonili svu zabavu.

Slegni ramena

To je tehnika kojom se možeš poslužiti u svim situacijama zadirkivanja i jednostavna je za primjenu. Slegni ramena jednostavno znači mentalno, fizički i verbalno bezbrižno odbacivanje zadirkivanja.

Kada koristimo ovu tehniku, fizički sliježemo ramenima, odvraćamo pogled, izgledamo kao da nam je dosadno i koristimo riječi „nije me briga“ i „pa što“ i odlazimo iz te situacije ne obraćajući pažnju.

Važno je prekinuti  kontakt očima s osobom koja nas zadirkuje kako bismo poslali jasnu poruku da ne želimo nastaviti razgovarati.

Osoba: Hej, hodaš kao klaun!

Mi: Pa što? (slegnemo ramenima i odemo u drugom smjeru)

Preokrenuto zadirkivanje

U ovoj tehnici koristimo se zaigranim tipom humora kao odgovor zadirkivaču. To nije jednostavno odvraćanje zadirkivanjem, odnosno vraćanje milog za drago. To je odgovaranje s humorom i komičnim preuveličavanjem. U odgovor na zadirkivanje možemo reći nešto poput:

• o hvala, puno ti hvala
• tako si ljubazan
• znaš, mislim da si u pravu

Poanta je da umjesto borbe sa zadirkivanjem, to zadirkivanje pretvaramo u šalu odgovarajući preuveličavanjem.

Osoba: Hej mali! Imaš neki problem? Ne znaš hodati?

Mi: Baš si ljubazan

Osoba: Aha, hodaš kao pingvin!

Mi: Hvala ti, uvijek sam želio biti pingvin.

Osoba: Ma pogledaj se, još malo pa ćeš postati pingvin!

Mi: Ajme stvarno! U pravu si, brzo zovi moje roditelje!

Nestajanje iz situacije

Naročito oprezan treba biti s potencijalno opasnim osobama koje nas zadirkuju,  a mogle bi nas ozlijediti. U tim slučajevima, što se manje kaže, to bolje. Jedan dobar način nošenja s ovakvim zadirkivačima je jednostavno se ustati i otići, ali u blizinu nekog odraslog,  nikako ne onamo gdje bi nas ta osoba mogla uhvatiti nasamo.

Važno je znati!

Ne možeš promijeniti osobu koja vrši nasilje nad tobom, ali možeš reći odrasloj osobi koja može s njim/njom razgovarati, odrediti mu posljedice za njegovo neprihvatljivo ponašanje i podučiti ga prihvatljivim načinima ponašanja (oni ponekad prijete ako želiš nekome reći, ali samo zato što znaju da mogu biti spriječeni).

• Nastavi govoriti dok netko nešto ne poduzme.
• Ne uzvraćaj nasiljem.
• Ne suočavaj se sam/sama s tim problemom. Ako znaš za neki slučaj nasilja, ispričaj ga roditeljima, pedagogu, psihologu, nastavniku…
• Podrška roditelja (ili neke druge odrasle osobe u koju imaš povjerenja) je jako važna pa uvijek podijeli s njima svoju uznemirenost.
• Znaj da nitko nema pravo spriječiti te da odlaziš u školu.
• Stručnjaci u školi (razrednik, profesori, nastavnici, psiholog, pedagog, ravnatelj) imaju dužnost zaštititi te od nasilnog ponašanja ostalih učenika. Povjeri se nekome od njih, a oni imaju odgovornost da nađu načina da ti pomognu.
• Ne srami se zatražiti pomoć.
• Progovori jer će se jedino tako zastrašivanje i nasilničko ponašanje zaustaviti.

Tekst preuzet s www.hrabritelefon.hr

Foto: Profimedia