Učenje je najvažnija životna vještina, a znati kako učiti veliko je bogatstvo. Učenje nas pokreće od rođenja i prati cijeli život. Načini na koje učimo mijenjaju se tijekom života, ali učenje uvijek hrani naš intelekt i razvija nas kao cjelovitu osobu.

Do škole djeca uče na zabavan, spontan način. Nemaju pritisak ocjena, uče kroz igru i iz interesa. U školi učenje postaje obaveza i odgovornost. Zahtijeva dobru organizaciju, koncentraciju, samokontrolu i sposobnost memoriranja. Naučeno se vrednuje te se kroz ocjenu nerijetko procjenjuje i kompletna osoba.

Djeca koja u školi nastave učiti onako kao u vrtićkoj dobi (spontano, iz interesa, kroz igru) neće ostvariti dobar školski uspjeh. Školsko je učenje vještina koju jednako tako treba naučiti.

Kvalitetno učenje u osnovnoškolskoj dobi zahtijeva nekoliko vještina

Organizacija

Prije samog učenja u djetetov život, njegove obaveze i dužnosti potrebno je uvesti red. Red i struktura te dobra organizacija važni su kako nama odraslima tako i djeci. Za postizanje tog reda školski raspored sati neće biti dovoljan. Potrebno ga je nadopuniti izvanškolskim aktivnostima, vremenom predviđenim za pisanje domaćih zadaća i učenje te vremenom predviđenim za igru i razonodu. Takvi rasporedi mogu biti mjesečni, tjedni i dnevni. Dijete treba imati uvid u njih, redovito ih popunjavati i pridržavati ih se. Na taj način, vodeći računa o svojim obavezama, dijete postaje samostalno, odgovorno, savjesno, organizirano i samim time zadovoljno.

Koncentracija

Za efikasno učenje potrebna je dobra koncentracija. To je također vještina koja se razvija i stječe vježbanjem. Za što bolju koncentraciju potrebno je ometajuće faktore svesti na minimum. To podrazumijeva sljedeće:

  • učiti uvijek na istom mjestu,
  • pokušati učiti u približno isto vrijeme,
  • pisaći stol držati urednim (na njemu se trebaju nalaziti samo knjige predmeta koji dijete trenutno uči),
  • glazba, televizija, računalo i mobitel trebaju biti isključeni.

Pamćenje

Pamćenje se odnosi na mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Usko je povezano s pojmom učenja jer je za uspješno učenje potrebna i dobra moć pamćenja, povezivanja i primjene novih informacija. Sposobnost pamćenja može se povećati i uvježbati primjenom raznih tehnika. Jedna je od njih mnemotehnika(npr. kod nabrajanja treba pokušati unijeti neki vlastiti red u niz, uklopiti riječi u rimovanu pjesmicu ili od prvih slova riječi u nizu napraviti anagram). Da bi dijete informacije iz kratkoročnog pamćenja pohranilo u dugoročno te ih bilo u stanju dozvati kada su mu potrebne, mora ih ponavljati, ponavljati i ponavljati, dobro organizirati i povezivati s onim što već zna.

Ponavljanje

I evo nas kod ponavljanja... Ponavljanjem se cementira naučeno. Što je češće, to bolje. Sve što dijete želi ili mora zapamtiti treba aktivno ponavljati. Istraživanja pokazuju da bez aktivnog ponavljanja 98% onoga što smo doznali zaboravimo u roku od tri tjedna. Idealno bi bilo uvijek ponavljati sve kako bi se gradivo povezalo u smislenu cjelinu. Ponavljati je najbolje tako da dijete glasno govori, a može si neke stvari i nacrtati kako bi ista informacija bila zapamćena na razne načine.

Motivacija

“Um nije posuda koju treba napuniti, već vatra koju treba zapaliti”, napisao je grčki biograf Plutarh prije 3000 godina. Govori nam da je motivacija iznimno važna za uspješno učenje. Ako se uči s veseljem, interesom, na zabavan način, učenje postaje mnogo brže i lakše. Dakle, gradivo bi trebali obogatiti zanimljivostima, učiniti ga zanimljivim i pretočiti u igru koliko je god to moguće.

Snažan je motivator za učenje i osjećaj uspjeha. Kada učenici postižu svoje ciljeve, motivirani su za daljnje učenje jer će im to ponovno pružiti osjećaj uspjeha. Jednako tako, učenici koji ne postižu uspjeh sve više gube volju i samopouzdanje. Neuspjeh u učenju stvara stres, a iz stresa proizlazi 80% teškoća u učenju.

Za kraj...

Učenje je najvažnija životna vještina, a znati kako učiti veliko je bogatstvo. Učenje nas pokreće od rođenja i prati cijeli život. Načini na koje učimo mijenjaju se tijekom života, ali učenje uvijek hrani naš intelekt i razvija nas kao cjelovitu osobu.

Tekst: Nataša Čičin – Šain, prof. defektolog i Stela Horvat, prof rehabilitator

Foto: Thinkstock