Od rođenja do 8 mjeseci

Prva faza počinje čim dijete dođe na svijet i počne plakati. U tom se periodu kod djeteta javlja faza refleksnoga glasanja pomoću kojeg izražava fiziološko i emotivno stanje. U toj fazi nema pravih govornih glasova, ali je veoma važna za cjelokupni govorni razvoj jer mozak bebe postupno uči kontrolirati izgovor glasova i slušanje. Plač kao prvo vokalno izražavanje poručuje nam da je naše dijete gladno, žedno ili da mu nešto smeta. To je ujedno i prva komunikacija između roditelja i djeteta. Beba postaje osjetljiva na intonaciju glasa odraslih i nepoznatih osoba te se tu javlja prvi socijalni osmijeh. Glasovi gukanja pojavljuju se kao reakcija na osmijeh te govornu i emotivnu interakciju odraslih s bebom. Iako nam se čini da nas dijete ne razumije, taj period treba iskoristiti i bebi puno pričati. Važno je također napomenuti da vokalna igra koja se javlja bez obzira na jezično okruženje ne razlikuje dijete koje čuje od gluhoga.

razvoj-govora-od-rodenja-cetvrte-godine
Ore_350916 MODEL RELEASED., Image: 307297886, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, TEMP Camerapress

Od 8. do 18. mjeseca

Govorno razdoblje koje slijedi obilježava pojavu prvih riječi sa značenjem(od 8. do 18. mjeseca života). Dijete stječe sposobnost imitacije glasova, slogova i prvih riječi. U ovom periodu trebalo bi govoriti barem 10-ak riječi sa značenjem, oponašati zvukove koje čuje (najčešće su to zvukovi oponašanja životinja), imenovati i pokazivati jednu ili dvije sličice, riječima tražiti piti, jesti...

18 do 24. mjeseca

Razdoblje koje slijedi jest razdoblje pojave prvih rečenica (od 18. do 24. mjeseca). Vokabular svakodnevno raste i usvajaju se jezična pravila. Dijete shvaća da se dvije riječi u govoru mogu povezati tako da dobijemo neki smisao (Mama, daj! Mama, piti!). Počinje se služiti jednostavnom rečenicom koja u početku nije potpuna, ali je dovoljno jasna da okolina adekvatno reagira. U ovom razdoblju veliku ulogu moraju odigrati roditelji, odgojitelji i ostali koji su u kontaktu s djetetom. Dijete treba svakodnevno poticati na govor čitajući mu priče, listajući s njim slikovnice, imenujući sve što ga okružuje...

razvoj-govora-od-rodenja-cetvrte-godine
Mom reading a book to a daughter sitting in a wicker chair, Image: 270449897, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy

Od 24. do 36. mjeseca

Razdoblje od 24. do 36. mjeseca vrijeme je kada dijete naglo širi vokabular i usvaja gramatičnost materinskog jezika. Riječi koje je usvojilo dijete je u stanju kombinirati prema sintaktičkim i morfološkim pravilima. Smatra se da je do treće godine djetetova života gotova baza materinskog jezika. To znači da bi se dijete od tri godine trebalo služiti gramatički pravilnim rečenicama. U govoru trogodišnjaka mogu se čuti uzročne, vremenske, pa čak i objektne rečenice. Rječnik je još uvijek nešto oskudniji, ali struktura je rečenice pravilna. Vrlo često upravo sužen rječnik, krnja rečenica, nedostatak veznih riječi, pomoćnih glagola, prijedloga... ponuka roditelje da potraže pomoć stručne osobe, odnosno logopeda. Ako se procijeni da je dijete premaleno za terapiju, roditelji će dobiti vrlo korisne upute ili savjete kako i na koji način poticati i razvijati govor i jezik djeteta. U ovoj fazi veoma je važno na savjetovanje ili terapiju krenuti na vrijeme jer su djeca u toj dobi dovoljno svjesna da se razlikuju od svojih vršnjaka. Ako se ne intervenira na vrijeme, dijete koje je bilo komunikativno i otvoreno postat će svjesno svojih poteškoća, početi se povlačiti u sebe i neće htjeti komunicirati. Takvo dijete može se osjećati manje vrijedno, ljutito, nesretno...

Umjesto da njegova komunikacija postaje sve bolja, ono će početi pribjegavati upotrebi gesta. Sposobnost razumijevanja govora u pravilu se razvija brže od sposobnosti govornog izražavanja, i to u prednosti od nekoliko mjeseci. To osobito dolazi do izražaja u dobi između 18. i 36. mjeseca djetetova života.

Dijete može naučiti govoriti samo ako je izloženo govoru. Obitelj, osobito roditelji, ima temeljnu ulogu u razvoju govora djeteta. Dobar govorni uzor ujedno je i jedna od najvažnijih stuba u razvoju govora. Nestimulativna okolina, ne samo u pogledu govora nego i u pogledu osjećaja, štetno utječe kako na razvoj govora tako i na emocionalni i intelektualni razvoj. Djetetov govor u početku najbolje razumiju njemu bliske osobe (roditelji, braća, sestre...), no mogućnost komunikacije s različitim odraslim osobama ponukat će dijete da govori razumljivije. Uključivanje u dječji vrtić među vršnjake veoma je važno, posebno za djecu kod kojih se može vidjeti zaostajanje u razvoju govora.

Tekst: Biserka Beluhan Grgec, prof. logoped; Logopedski kabinet Verbum sanum

Foto: Profimedia