Prestanite tjerati dijete da jede i napravite ovih 5 stvari koje će donijeti rezultate za stolom!

Posve je razumljivo da ste u mukama i zabrinuti jer vaše dijete ne uživa u hrani koju mu stavljate u tanjur, dapače, jede minimalno, vrlo je izbirljivo, nestalnog ukusa pa nekada nešto pojede, a već sljedeći puta to ne želi ni vidjeti i bezbroj drugih varijanti...

Pokušajte se ne opterećivati oko prehrane, već naglasak stavite na zabavu i uživanje u hrani. Neka vaš moto bude da su vaši zajednički obroci više od toga da samo pojedete zdravo. Pretvorite obiteljski stol u mjesto druženja, mjesto za bliskost i susret gdje se svi mogu osjećati ugodno. Kad se hrana počne povezivati s pozitivnim emocijama vjerojatnije je da će djeca razviti dobar stav prema hrani. Zato za početak neka na stolu svatko ima bar jednu stvar koju voli jesti.

2. Izbjegavajte prisilu

Već ste primijetili da djeca ne mijenjaju svoje prehrambene navike kada su prisiljena jesti ili probati hranu koja im se ne sviđa. Naprotiv, prisila dugoročno može pojačati probleme s prehranom. To što odbijaju primjerice zelene stvari (grašak, salatu, brokulu) samo je evolucijski zaostatak zaštite koji sprečava još malo dijete da pojede nešto potencijalno otrovno. Neuredno jedenje i izabiranje jest neugodno i čini nam se nekorisno u današnje doba, ali tako će vjerojatno ostati dok još malo ne porastu.

Zato je još važnije to da djeca vide što mi jedemo. Šansa da će poželjeti nešto novo probati povećava se kada shvate da roditelji i veća braća i sestre vole sami uzimati i jesti primjerice zelenu salatu. Međutim, ne treba očekivati ​​čuda. Odbojnost prema određenim jelima nekada je genetski programirana, ali također može biti da dijete ne voli određenu konzistenciju hrane ili jednostavno odbija neki okus. To će se promijeniti, samo treba strpljenja.

3. Pazite na grickalice

Ako dijete, po vama, jede premalo ili previše bira, dobro je prvo promotriti što jede na duže vremensko razdoblje. Najmanje tri tjedna zapisujte što i kada jede. Pritom obratite pozornost i na ono što dijete jede između stvarnih obroka. Roditelji često izgube iz vida činjenicu da djeca prilično toga usput pojedu, najčešće grickalica. Jabuka na igralištu, pecivo na putu do kuće iz vrtića, čokolada s bakom brzo se zaboravljaju, ali ako se uzmu u obzir, dnevni unos hrane i nije tako loš. Doduše nije nutritivno uravnotežen, ali kalorijski je vjerojatno dostatan.

4. Budite strpljivi

No, čak i ako roditelji na kraju takve faze promatranja utvrde da njihovo dijete zapravo jede malo i jednolično, to nije odmah razlog za paniku. Barem ne kada je dijete inače zdravo i živahno. Dugotrajna istraživanja pokazala su da čak i djeca koja jedu vrlo selektivno nemaju automatski štetnog utjecaja na zdravlje. To je uglavnom zato što je djetetovo tijelo vrlo pametno. U nekom trenutku želi određene hranjive tvari, kojih ima premalo. Djeca razvijaju apetit za novim jelima i nekada nakon što su mjesecima jela samo kruh, odjednom žele samo banane. U ovom slučaju možete vjerovati svom djetetu i činjenici da nijedno dijete nije umrlo od namjernog izgladnjivanja.

5. Obratite pažnju na djetetov umor i mijenjajte rutinu

Promotrite i ostale detalje u funkcioniranju djeteta. Ponekad određena hrana nije problem, već svakodnevna rutina. Osobito mala djeca katkad su previše umorna nakon vrtića ili navečer na kraju dugog dana i nemaju snage za obrok. Ponekad vrijedi napraviti promjene u rutini pa primjerice za kasnije odgoditi obrok nakon vrtića ili malo pričekati ujutro prije doručka. A možda umjesto ručka kod kuće možete poći na piknik u park ili za večeru jesti kokice na sofi dok zajedno gledate film. Važno je da nema pritiska i da hrana nije razlog svađe i negativne atmosfere, već dio zabave, druženja i uživanja.

Tekst: I.Š.

Foto: Profimedia