2576-pelenski-dermatitis

Oko 90% dojenčadi ima zacrvenjenu kožu pelenskog područja. Brižni roditelji često dolaze u ambulantu s djecom koja imaju upravo ovu vrstu dermatitisa. No, ima i onih roditelja koji dovode dijete na pregled s potpuno drugim simptomima, a da uznapredovali pelenski dermatitis nisu niti uočili. Te promjene imaju djeca koja su hranjena majčinim mlijekom, ali isto tako i djeca koja se hrane mliječnom formulom.

Dermatitis mogu uzrokovati promjene stupnja kiselosti u stolici ili pak produkti razgradnje urina. Dječja se koža prirodno brani svojom uobičajenom zaštitnom funkcijom. No ako nastane pojačano znojenje na pokrivenom dijelu tijela, uz pojačanu temperaturu ili, pak, postoji višak urina i stolice, obrana kože to sve ne može svladati i javlja se dermatitis.

Kako prepoznati dermatitis?

Promjene su vidljive uz kožne nabore gdje je koža toplija i vlažnija, te na mjestima gdje je koža izložena trenju. Osobito su tome sklona deblja djeca, djeca koja nisu higijenski optimalno zbrinuta ili djeca koja su pretoplo odjevena ili pokrivena.

Dermatitis se može javiti odmah nakon dolaska kući iz rodilišta, već u prvome tjednu života. Uglavnom se ipak javlja od 6. do 9. mjeseca života. Najčešće prevladava samo jarko crvenilo u pregibima oko spolnih organa. No, kod neke djece mogu nastati i oštećenja površine kože pa se stvaraju plitki mjehurići i erozije kože. Na tako promijenjenu kožu lako se može naseliti gljivična infekcija. Tada koža postaje još crvenija, promjene dobivaju izražen crveni rub, a na koži se mogu opaziti bjelkaste naslage. U tom se slučaju javlja i jaki svrbež.

Odgovarajuća prevencija

Prevencija dermatitisa je svakodnevna higijena, redovito večernje kupanje te dobra toaleta pelenskog područja tijekom svakog previjanja. Dječja koža uopće ne bi smjela biti u toplom i vlažnom.

Oštećenu kožu potrebno je tijekom dana često brisati trljačicom namočenom u čaj od kamilice. Dijete treba ostaviti otkriveno da se rita nožicama jer se na taj način koža suši. Zatim se na kožu stavlja dječja krema koja ima i funkciju stimulacije epitelizacije (Puderi s talkom više se ne upotrebljavaju!). Ako se nasele gljivice, tada se nakon svakog previjanja stavlja i tanki sloj masti protiv gljivica.

Za večernju kupku upotrebljava se samo kupka od kamilice bez dodataka šampona ili sapuna. Umjesto brisanja kožu treba samo lagano tapkati nježnom tkaninom. Ako se na pelenskoj regiji pojave ljuskice, tada se može raditi o seboroičnom dermatitisu koji zahtijeva posebnu terapiju.

Može se javiti i tzv. atopijski dermatitis koji je odraz alergije na deterdžent kojim se pere dječje rublje ili platnene pelene ili, pak, alergija na alergene iz hrane ili iz materijala jednokratne dječje pelene.

Ako se javljaju sitni gnojni mjehurići koji pucaju, tada se radi o bakterijskoj infekciji i tada je potrebna antibiotska terapija. Najozbiljnije je stanje kada pelenski dermatitis prijeđe u stadij infekcije kože koja, ako zahvati veliku površinu djetetova tijela, može biti vrlo opasno stanje i to je razlog da se dijete odmah hospitalizira.