prva-godina-vrijeme-je-velikih-promjena

Vireći u dječji mozak pomoću nove tehnologije za snimanje, znanstvenici otkrivaju kako dijete, koje je jedva u stanju vidjeti kad se rodi, postaje sposobno govoriti, voziti tricikl, crtati i stvoriti izmišljenog prijatelja do pete godine života. Što više otkrivaju o tome kako djeca stječu sposobnost za usvajanje jezika, brojeva i emocionalnog razumijevanja u početnom razdoblju života, bolje shvaćaju da je mozak beba nevjerojatan stroj za učenje. Njegova je budućnost – u velikoj mjeri – u našim rukama. Ako je metamorfoza nakupine stanica u dojenče jedno od velikih životnih čuda, ništa manje čudo nije transformacija te klimave bebe u dijete koje hoda, govori i sposobno se izboriti za kasniji odlazak na spavanje. Istražujući za ovu reportažu, svojim sam očima promatrao to čudo svjedočeći kako se moja kći iz uzvrpoljenog zavežljajčića čija je jedina vještina prodornim plačem signalizirati glad pretvara u živahnu trogodišnjakinju koja inzistira na tome da prije izlaska iz kuće stavi sunčane naočale. Cvjetanje njezinih umnih i emocionalnih sposobnosti bilo je niz čuda koja su produbila moju zadivljenost spretnošću kojom mozak bebe uči razumjeti svijet. Prekretnice koje je doživjela poznate su svakom roditelju. S dvije godine znala je dovoljno da zaključi kako me ne mora držati za ruku kad hodamo pločnikom; posegnula bi za mojom rukom samo kad bismo trebali prijeći cestu. Otprilike u isto vrijeme naučila je stopalom zatvoriti odvod u kadi – pretvarajući ono što je trebalo biti brzo tuširanje u zabavno kupanje. Prije nego što je napunila tri, bila je u stanju voditi duge razgovore i smišljati rime. Usprkos tisućljećima iskustva u podizanju djece, vrlo malo razumijemo kako bebama polazi za rukom tako brzo napredovati u spoznajnim i jezičnim sposobnostima te rasuđivanju i planiranju. Svjetlosna brzina razvoja u prvim godinama života podudara se s oblikovanjem goleme pređe neuronskih krugova. Na rođenju mozak ima gotovo stotinu milijardi neurona, jednako kao u odrasloj dobi. Kako beba raste i prima more senzoričkih podražaja, neuroni se povezuju s drugim neuronima – stvorivši oko stotinu bilijuna veza do treće godine. Različiti poticaji i zadaci, recimo slušanje uspavanke ili posezanje za igračkom, pomažu ustanoviti različite neuronske mreže. Veze jačaju zahvaljujući opetovanoj aktivaciji. Ovojnica živčanih vlakana – načinjena od vodljive tvari poznate kao mijelin – postaje deblja duž staza koje se češće rabe, pomažući električnim impulsima da brže putuju. Nekorištene veze odumiru u procesu koji znanstvenici katkad nazivaju sinaptičkim orezivanjem. Između prve i pete godine te ponovno u ranoj adolescentskoj dobi mozak prolazi kroz cikluse rasta i povećanja djelotvornosti, kad iskustvo igra ključnu ulogu u ucrtavanju neuronskih krugova koji će opstati. O kakvim je istraživanjima riječ i kako to što otkrivamo može pomoći djeci i roditeljima pročitajte u siječanjskom National Geographicu, koji je posvećen prvima: prvim umjetnicima, prvoj godini života, prvom među afričkim gradovima, prvim saznanjima o tamnoj tvari i energiji...