Kod majki koje ne jedu raznoliko, koje jedu neredovito ili su vegetarijenke postoji veća šansa da neki vitamini, ali i željezo neće dospijeti do mlijeka koje dijete posisa. Majčino tijelo će doduše dati mlijeku više no što će ostaviti za sebe, no kad više nema zaliha tada i majčino mlijeko ne može biti dovoljno vrijedno i hranjivo. Zato je bitno da žena bira i kombinira zdrave namirnice u svom jelovniku i da u konzultaciji s liječnikom uzima dodatne vitamine B12, vitamin D (prevencija rahitisa) i vitamin K.

Željezo u majčinom mlijeku

Prednost majčinm mlijeku svakako treba dati kad je riječ o željezu. Ono sadrži laktoferin, enzim važan u procesu apsorbcije željeza. U kravljem mlijeku nema tog enzima pa djeca na bočici teže apsorbiraju željezo i mogu imati manjak željeza.

Djeca u principu nakon rođenja uz dojenje mogu živjeti na zalihama željeza koje su dobila od majke tijekom trudnoće, no nakon 6. mjeseca te su zalihe polako iscrpljene i potrebno ih je nadoknađivati svakodnevno kroz hranu odnosno kašice.

Dodatno uzimanje željeza koje se nerijetko prepisuje dojenčadi pogoduje razvoju bakterija koje izazivaju plinove i grčeve u crijevima. S druge strane željezo iz majčina mlijeka apsorbira se preko laktoferina. U tom obliku nije dostupno bakterijama u službi kolika, a koje za razvoj trebaju baš željezo.

Foto: Thinkstock