Što sve trebate znati prije uvođenja kašica u djetetovu prehranu odnosno početka dohrane novim namirnicama?

Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje ograničena te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče zbog čega je potrebno započeti s dohranom uvođenjem novih namirnica, i time, obogaćivanjem do tada osnovne prehrane.


Sama definicija dohrane još uvijek je upitna. S jedne strane, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dohranom smatra svu hranu koja nije majčino mlijeko, dok Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) pod dohranom podrazumijeva uvođenje i prihvaćanje sve krute i tekuće hrane koja nije majčino mlijeko ili dojenačka formula.



Kada je vrijeme za kašice?


Najčešća dilema roditelja vezana je za vrijeme započinjanja dohrane te vrstu i način uvođenja novih namirnica. Bitno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji određeni dan ili tjedan starosti dojenčeta, već vremenski period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih namirnica. Upravo na temelju ovih činjenica donešene su preporuke za razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta koje navode da se dohrana ne bi trebala započinjati prije navršenog 17. tjedna života ili odgađati nakon 26. tjedna djetetove starosti. Osim toga, u razdoblju od 5. do 10. mjeseca (obuhvaćeno je i preporučeno razdoblje započinjanja dohrane) djeca počinju pokazivati interes za namirnice različite od mlijeka, postaju otvorena za nove okuse i teksture hrane, a rastom zubi, postupno počinju razvijati i sposobnost žvakanja. Ukoliko se s uvođenjem dohrane djeteta zakasni, odnosno preskoči djetetova zainteresiranost, moglo bi se javiti otežano prihvaćanje novih okusa i krute hrane te odbijanje žvakanja namirnica.



S kojom namirnicom započeti dohranu?


Mnogi roditelji bi voljeli znati s kojom točno namirnicom započeti dohranu, s kojima nastaviti, u kojoj je djetetovoj dobi nabolje dati voće, kada meso i da li izbjegavati alergene…


Već je dugo poznato da nije važno započinje li se dohrana jabukom, bananom, mrkvom, kukuruzom, rižom ili krumpirom, već je jedino bitno da se s nemliječnim namirnicama ne započinje prije navršenog 4. mjeseca te da njihovo uvođenje bude postupno i pojedinačno. Odabir namirnice s kojom će se započeti dohrana, zapravo, ovisi o podneblju, tradiciji i, konačno, prehrambenim navikama obitelji, no zbog svoje prirođene sklonosti prema slatkoj i slanoj hrani te odbojnosti prema gorkom i kiselom okusu (tikvica, brokula, cvjetača, blitva), dijete će lakše i radije prihvatiti prirodno slatke i slane namirnice. Prema današnjim saznanjima, upornim nuđenjem (u prosjeku 10 puta), većina djece će prihvatiti i gorke i kisele okuse, čime će smanjiti afinitet prema slatkome i slanome, i tako razviti manju sklonost prema kasnijem razvoju pretilosti i hipertenzije.



Namirnice koje mogu izazvati alergije


Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena. Danas postoje valjani dokazi da određene namirnice imaju veću alergenost od drugih, a uključuju kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), ribu, soju, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi...) i školjkaše te su se iste, posljednjih desetljeća, u prehranu savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života.


Međutim, najnovija istraživanja tvrde drugačije te preporučaju da kasni početak dohrane (iza 6. mjeseci djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak atopije, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena.



Često se postavlja pitanje na koji način djetetu uvesti novu namirnicu?


Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenačka formula), zbog čega se novu namirnicu preporuča pomiješati s već poznatom. Prvi put, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (tekućem), a kroz sljedeća dva do tri dana količinu namirnice povećavati.


Tijekom uvođenja dohrane bitno je pratiti ponašanje djeteta i primijetiti eventualne promjene nastale na koži i stolici. Uvođenje svake slijedeće namirnice provodi se na isti način, u razdoblju tri do pet dana, s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu. Ovu namirnicu je pomiješala u bočici sa svojim mlijekom, dala djetetu da popije i nakon četiri dana povećavanja količine riže, majka u prehranu djeteta uvodi bananu. Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, a već drugi dan djetetu nudi bananu s rižom i izdojenim mlijekom.


Uvođenjem sve većeg broja namirnica djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse, nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju 6. do 7. mjeseci je u potpunosti sposobno jesti kašice.



Mlijeko je neizostavno


Do navršene prve godine života, kao glavni mliječni napitak preporuča se majčino mlijeko, ili ako to nije moguće, dojenački mliječni pripravak. Kravlje mlijeko se kao osnovni mliječni napitak ne preporuča u prvih 12 mjeseci, no u malim količinama, osobito u fermentiranom obliku, može se i ranije dodavati u hranu za dohranu.


Konačno, pravovremeno uvođenje dohrane nužno je da bi se zadovoljile energetske i nutritivne potrebe dojenčeta te da bi dojenče naučilo pravilno jesti. Dohranom se omogućuje djetetov prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku.



Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.


klinička pedijatrijska dijetetičarka/ nutricionistica


Definicija hrane d.o.o.


Foto: Thinkstock