Dojenje je najbolji način hranjenja bebe, a mnoge majke se trude što duže hraniti dijete svojim mlijekom. Postoje različite teorije o tome čime se treba hraniti dojilja, neke tvrde da ono što mama jede ne utječe na mlijeko, odnosno da se mlijekom ne prenose okusi, alergeni, plinovi, dok neki istraživači tvrde da bi mame ipak trebale obratiti pozornost na to što jedu dok doje. Kome vjerovati i kako se voditi? Možda jednostavno metodom pokušaja pa gledati smeta li nešto bebi i ima li promjena na njezinu ponašanju.
Recimo, osobno, dojila sam svoje dvoje djece, ako zbrojimo godine, 6 godina. Moje je starije dijete patilo od učestalih kolika prva tri mjeseca života pa smo čak nekoliko puta bili na Hitnoj jer sam mislila da je nešto puno ozbiljnije koliko bi zano neutješno urlati. Dok sam ga dojila, baš zbog toga, izbacila sam gotovo sve mahunarke, začinjenu hranu, zelje, sve što mene napuhava, mislila sam da bi i njemu moglo prouzročiti slične simptome.
Kad je došlo drugo dijete, nismo imali problema s kolikama, a ja sam jela sve. Čak bih se redovito častila ljutom meksičkom hranom. I, nismo imali baš nikakvih nuspojava niti ako bih konzumirala začinjenu hranu, kavu sam pila redovito (naravno ne više od 2 šalice dnevno), jela sam grahorice, i sve je bilo okej.
Dakle, kad govorimo o uzrocima nadutosti kod bebe, koje bi mogle biti uzrok majčine prehrane, nema dovoljno istraživanja koja bi potvrdila ove teorije.
No postoje teorije koje se tvrde da formiranje prehrambenih navika djeteta i razvoj afiniteta prema nekoj određenoj hranu u životu ovisi o tome što majka jede tijekom dojenja.
U tijeku je istraživanje, koje provode znanstvenici sa Technische Universität u Münchenu, o tome kako majčina prehrana utječe na formiranje djetetovih prehrambenih navika kasnije u životu. Prema Medical Xpressu, nova je studija otkrila da začinjene 'tvari' iz papra ulaze u majčino mlijeko nakon konzumiranja.
Znanstvenici u svojoj studiji opisuju da nakon što je dojilja pojela jelo s curryjem, koje je sadržavalo papar, piperin, tvar koja papru daje 'oporost', bila je u majčinu mlijeku.
Na primjer, dosad se proučavao utjecaj češnjka i kave na okus majčina mlijeka i pokazano je da mijenjaju njegovu aromu, ali nije se proučavao utjecaj čilija, đumbira i papra. Ovaj je parametar uveden u minhensku studiju i utvrđeno je da se ljuta paprika osjeti u majčinu mlijeku i nekoliko sati nakon što ju je majka konzumirala, dok se tragovi đumbira i kumina uopće ne osjete.
A sada malo detalja iz moje prakse 6-godišnje dojilje, čija su djeca trenutno već u pubertetu pa sam mogla tijekom godina usporediti kako se razvijaju njihove prehrambene navike.
Kao što sam već napomenula, dok sam dojila starije dijete, izbjegavala sam začinjenu hranu, sve povrće koje me napuhava, zapravo, iz straha da nema kolike, prvih sam mjesec dana, što je potpuno krivo, živjela na riži, maslacu i kruhu i bananama. (Naravno kolike su bile aktualne bez obzira na to što sam izbacila 'kritične' namirnice). Moje je prvo dijete do polaska u osnovnu školu odbijalo jesti povrće, a uglavnom je tražilo slatkaste i mliječne okuse (iako, mislim da većina jaslićke i vrtićke djece preferira čokolino, tjesteninu, mliječne namaze i kruh, a od voća banane). Tek oko 5. razreda osnovne škole jelovnik je proširio na salate i variva, ali, eto izrastao je u zdravog 16-godišnjaka, visokog skoro 190 cm.
Moje drugo dijete, to je ono koje sam dojila i hranila se svime, od orašastih plodova, povrća (i to svih vrsta jer obožavam povrće) do baš svega voća, u svojoj je drugoj godini hodalo vrtom, bralo cherry rajčice i trpalo ih u usta. Dakle, jelo je sve, osim... nije podnosila strukturu mesa pa ga ne jede ni danas sa svojih 12 godina (e sad tu ostajem zbunjena jer meso mi je bilo glavna namirnica tijekom dojenja).
No, kako god, mame, moja je, dakle, poanta da uživate u povezivanju sa svojom djecom dok ih dojite i da jedete, bez ikakvog opterećenja ono što vam želi nepce... a oni će se ionako razviti u posebne osobe koje će same odlučivati jednoga dana o tome što će jesti.