Biološki sat termin je s kojim se većina žena susrela već u svojoj ranoj mladosti. Iako je obično povezan s negativnim konotacijama, vrlo se često koristi u svakodnevnici, osobito kao „opaska” ženama koje su prešle tridesetu godinu života, a još uvijek nisu postale majke. U članku "Biološka dob - mit ili stvarnost'", stručnjaci Poliklinike Mazalin pojasnili su, između ostalog, što sve još utječe na plodnost, osim biološke dobi.

Iako je životna dob jedan od najznačajnijih čimbenika koji određuje plodnost, postoje i mnogi drugi čimbenici koji na nju imaju utjecaj. Pitanje plodnosti, odnosno neplodnosti, osobito je aktualno jer je učestalost neplodnosti u današnjem vremenu u značajnom porastu. U 30-40% slučajeva uzrok neplodnosti je vezan za ženu, a u 30-40% slučajeva uzrok je vezan za muškarca. U ostalim slučajevima uzrok neplodnosti je povezan s oba partnera ili je nepoznat. 

Mnoga medicinska stanja, kako u žena tako i u muškaraca mogu doprinijeti smanjenju plodnosti. Kod žena, problem može biti u bilo kojem dijelu ženskog spolnog sustava, a najčešći medicinski razlozi neplodnosti u žena su problemi s ovulacijom (kronične anovulacije), neprohodni jajovodi i endometrioza. Kod muškaraca razni hormonalni poremećaji, autoimunosne bolesti, infekcije, varikokela i dr., mogu značajno omesti normalnu funkciju testisa i stvaranje spermija. Posljedica toga je smanjena kvaliteta sjemena koja dovodi do smanjene sposobnosti muškarca za kvalitetnu oplodnju. Liječenje raznih bolesti kemoterapeuticima, citostaticima, nekim antibioticima i drugim lijekovima ili pak zračenjem također može značajno utjecati na plodnost.

Kada raspravljamo o smanjenju plodnosti, ne smijemo zanemariti ni okolišne čimbenike i životne navike. Neki od tih faktora izravno utječu na reproduktivni sustav dok ostali posrednim učincima smanjuju libido ili remete ostale signale u mozgu bitne za normalnu reproduktivnu funkciju.

Pušenje oštećuje jajovode i smanjuje jajnu rezervu u jajniku, ali i povećava rizik od nastanka vanmateričnih trudnoća. Konzumacija alkohola i droga dovodi do oštećenja staničnih funkcija u cijelom organizmu. Učestala konzumacija alkohola povezana je sa sniženim libidom, problemima s erekcijom i sniženom razinom testosterona kod muškaraca te nepravilnim ciklusima i problemima s ovulacijom kod žena.

Tjelesna težina također može igrati ulogu u smanjenju plodnosti. Pretilost ili značajna pothranjenost mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu u tijelu i na taj način utjecati na mnoge reproduktivne procese. Osim što transformira hormone i remeti moždane signale, masno tkivo na dijelovima tijela oko testisa uzrokuje i pojačano zagrijavanje testisa.

Izlaganje testisa visokoj temperaturi u saunama, vrućim kupkama ili dugotrajnim držanjem laptopa u krilu (ili mobitela u džepu) ili izlaganje visokim temperaturama na radnome mjestu (npr. vatrogasci, radnici u tvornicama), smatra se jednim od vodećih uzroka smanjenja muške plodnosti u zadnjih 40 godina. Isto tako, povećan unos hormona, toksina i pesticida hranom te korištenje anaboličkih steroida zadnjih desetljeća znatno je doprinijelo povećanju neplodnosti u populaciji.

I stres je, dakako, važan faktor koji ne smijemo zanemariti kad je u pitanju plodnost.

U stresnim razdobljima puno je teže izbjegavati loše navike pa se utjeha često pronalazi u slatkoj ili masnoj hrani te cigaretama i alkoholu. Upravo zbog isprepletenosti s drugim okolišnim čimbenicima (prehranom, pušenjem i sličnim), utjecaj stresa teško je zasebno definirati. Smatra se da stres visokog intenziteta generalno ne smanjuje plodnost nego ju „pauzira” te se nakon prestanka stresnog perioda naša sposobnost za ostvarivanje potomstva vraća u stanje u kakvom je bila prije tog stresnog razdoblja. Organizmu se, jednostavno rečeno, taj trenutak ne čini najpogodnijim za trudnoću pa svoju energiju preusmjerava na funkcije koje su mu trenutno bitne za održavanje na životu. Taj je efekt često vidljiv kao zakašnjela menstruacija i pojava akni zbog hormonalnih promjena ili, suptilnije, kao smanjenje libida i fokusiranost na izvor problema.

Nažalost, utjecaj stresa s godinama postaje sve značajniji. Razlog tome ne leži u promjenama mehanizma djelovanja stresa na naš organizam, već su u podlozi izraženiji emotivni i sociološki čimbenici. Upravo zbog društvenog pritiska koji raste proporcionalno ženinim godinama, u žena se javlja i porast percipirane razine stresa. S obzirom da je mnogim parovima nakon 35. godine ipak potreban nešto duži period prije ostvarivanja trudnoće, obitelj koja pokušava dobiti dijete proživljava pravi emocionalni „rolerkoster”. Svaki ponovni pokušaj često je obilježen nadom, razočaranjem, tugom, ljutnjom, frustracijom i drugim emocijama. 

Istraživanja su pokazala da je razina stresa kod parova koji pokušavaju prirodnim ili potpomognutim putem ostvariti potomstvo često na istoj razini kao i kod ljudi koji se bore sa zloćudnim bolestima. Imajući ovaj podatak na umu, jasno je da tim parovima ili ženama neće pomoći ona vrlo često korištena rečenica – “samo se moraš opustiti”. Preporučljivo je potražiti stručnu potporu u obliku psihoterapije, mindfulnessa ili nekih drugih metoda relaksacije. Pokazalo se da su parovi koji su usporedno s postupcima potpomognute oplodnje bili uključeni u neki psihoterapijski program, imali 10-ak posto veće šanse za ostvarivanjem trudnoće.

Tekst: dr. Tihana Mazalin i dr. Biserka Knezić Frković u suradnji s kolegama iz Poliklinike Mazalin
Fotografija: Shutterstock