U Hrvatskoj mnoge rodilje vrlo rano odustaju od dojenja, iako se neprestano naglašava i educira majke da je majčino mlijeko najbolja hrana, ali i lijek za njihove bebe, rečeno je na današnjem skupu naziva "Izazovi i mogućnosti u dojenju danas", u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i udruge RODA. Od 1. do 7. listopada već se tradicionalno obilježava Nacionalni tjedan dojenja, piše 24sata.
Nema pomaka nabolje, stagniramo
"Sva hrvatska rodilišta proglašena su rodilištima - prijateljima djece, no u prvim danima života isključivo je dojeno tek 69 posto novorođenčadi, dok ih je 28 posto dojeno, ali i hranjeno adaptiranim mlijekom. Preostalih tri posto beba ne može biti dojeno iz nekih zdravstvenih razloga. I tako je od 2017., stojimo, bez pomaka", naglasila je dr. Željka Draušnik iz HZJZ-a.
U prvom mjesecu života djeteta isključivo ih je dojeno tek nešto više od 50 posto, iako sve zdravstvene smjernice kažu da je majčino mlijeko najbolja, i najdostatnija hrana za bebu u čitavih prvih šest mjeseci, kad ne treba nikakva nadohrana. Velik broj roditelja pod utjecajem industrije adaptiranog mlijeka, okoline i vlastite šire obitelji "poklekne", međutim, vrlo brzo, i počnu s nadohranom. Zato je u dobi od šest mjeseci u Hrvatskoj isključivo dojeno samo deset posto djece, podaci su HZJZ-a.
Ohrabrujuće je što, uz nadohranu, ipak dosta majki dijete i dalje doji - u dobi od tri mjeseca, primjerice, 60 posto beba je i dojeno, a deset posto djece starosti dvije godine također je još uvijek na majčinim prsima, i ta brojka čak blago raste, napominje dr. Draušnik. No struka s brojkama općenito nije zadovoljna.
"Međunarodni pravilnik o marketingu i prodaji nadomjestaka za majčino mlijeko donesen je još 1981. no ništa se otad nije puno promijenilo - industrija adaptiranog mlijeka ima veliku moć i utjecaj, i načini njenog reklamiranja su vrlo sofisticirani", upozorio je primarijus Milan Stanojević, pedijatar neonatolog i iz Povjerenstva za zaštitu i promicanje dojenja Ministarstva zdravstva. Gotovo 600 tisuća djece u svijetu godišnje umire zbog neadekvatne prehrane, što je 200 tisuća manje nego te 1981., no i dalje ogromna brojka, naveo je.
Postotak dojenja djece u državama u kojima se dosljedno provodi međunarodni pravilnik daleko je veći od postotka u državama u kojima to nije slučaj, upozorava stručnjak. Kako je dodao, u Hrvatskoj od 2013. postoji zakon kojim se regulira provedba međunarodnih smjernica o marketingu za zamjenu majčinom mlijeku no još ne postoje podzakonski akti, pravilnici, za njegovo provođenje. UN je Hrvatsku dvaput upozorio na kršenje međunarodnog koda o nadomjescima za majčino mlijeko, zaključuje liječnik.
"Sabor i Vlada moraju biti svjesni važnosti marketinga i prodaje zamjena za majčino mlijeko. Zdravstveni radnici moraju pak biti svjesni da se sustav zdravstvene zaštite ne smije koristiti u marketinške svrhe, naglasio je dr. Stanojević, upozoravajući na neetični odnos zdravstvenih radnika i proizvođača adaptiranog mlijeka.
Jeste li dojili prvih 6 mjeseci?
Izvor: 24sata