Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od početka pandemije Covid 19 je 1,2 milijuna djece u Europi propustilo cijepljenje protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Iako je i kod nas provođenje cijepljenja sukladno nacionalnom imunizacijskom programu bilo kratkotrajno obustavljeno za vrijeme prvog lockdowna, ono je ubrzo ponovno pokrenuto, a „zaostaci“ su nadoknađeni. Statistički, postoci cijepljene djece u RH nešto su niži nego prije deset ili dvadeset godina no oni nadilaze 90% te se radi o zadovoljavajućoj brojci. Objasnio je to prof. dr. sc. Rok Čivljak, pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, na konferenciji za medije povodom obilježavanja Europskog tjedna cijepljenja koji se ove godine održava od 23. do 29. travnja. Ujedno je istaknuo važnost preventivnog cijepljenja te pozvao na pravovremeno djelovanje kako bismo kao zajednica spriječili pobol od bolesti čiji uzročnici cirkuliraju u populaciji.
Kakva je situacija u Hrvatskoj, jesmo li zadovoljni procijepljenošću djece tijekom pandemije?
Europske zemlje imaju propisane kalendare cijepljenja koji se neznatno razlikuju. Tako se i naš nacionalni imunizacijski program u jednom manjem dijelu razlikuje od onog u drugim europskim zemljama. No više-manje su svi slični i imaju isti cilj: obuhvatiti sve ili barem što veći broj djece obaveznim kalendarom cijepljenja. Njime se želi postići zaštita sve djece i općenito pučanstva od zaraznih bolesti koje potencijalno mogu biti teške i smrtonosne i od kojih se nekada, odnosno do otkrića cjepiva za te bolesti, često oboljevalo i umiralo. Hrvatska ima dobro razrađen nacionalni imunizacijski program, provodi se sve da on svake godine bude što obuhvatniji. Uvode se i nova cjepiva prema međunarodnim smjernicama, kao što je primjerice prije nekoliko godina u obvezni kalendar cijepljenja uvedeno i pneumokokno cjepivo.
Koliko je djece procijepljeno u Hrvatskoj?
Nažalost, ne možemo reći da je situacija idealna, ali je dobra jer je cjepni obuhvat negdje oko 90%. To je dobro za većinu cjepiva, jer su i ciljevi da cjepni obuhvati budu iznad 90%. Osim za ospice za koje je zbog zaštite opće populacije važno da cjepni obuhvat bude iznad 95%. Cjepni obuhvat se i unutar Hrvatske razlikuje od županije do županije pa su tako neke županije postigle veće cjepne obuhvate, neke manje. Zbog toga ne iznenađuje što se neke manje epidemije zaraznih bolesti događaju upravo u županijama koje imaju slabiju procijepljenost.
Spomenuli smo ospice. Znamo da mogu biti jako opasne za malu djecu i svjedočimo porastu broja slučajeva u Europi. Pojavile su se i u zemljama naše regije. Postoji li određena prijetnja za Hrvatsku?
Prijetnja uvijek postoji zato što su ospice vrlo zarazna bolest. One se prenose lakše od nekih drugih zaraznih bolesti. Ukoliko osoba nema razvijen imunitet, a on može biti razvijen ili preboljenjem te bolesti ili cijepljenjem, onda će, ako dođe u kontakt s virusom, u velikoj vjerojatnosti oboliti. Zato nije dovoljno da za ospice cjepni obuhvat bude 90%, nego preko 95% i to je u Hrvatskoj donekle ta brojka.
Koji je razlog pojavi ospica u populaciji?
Ospica u Europi ima neočekivano puno iz razloga što nisu u svim zemljama cjepni obuhvati tako dobri, odnosno nisu iznad 90%. Ali i iz razloga što se ospice danas većinom javljaju u migrantskim populacijama, kod osoba koje dolaze iz država koje nemaju razvijene nacionalne imunizacijske programe, odnosno kalendare cijepljenja. Kako te osobe nisu cijepljene mogu lako donijeti ospice u europske zemlje, pa tako i u Hrvatsku. Širenje virusa u populaciji koja nema dobru procijepljenost dovodi do toga da izbijaju epidemije. U nekim europskim zemljama imaju po nekoliko tisuća oboljelih godišnje, a u Hrvatskoj su u posljednjih desetak godina izbile dvije takve epidemije – jedna 2014./15. kada je oboljelo oko 200 osoba i zadnja iz 2018. kada je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji oboljelo nekoliko desetaka osoba. Opet ističem, ne slučajno tamo. To je, nažalost, županija s najnižom stopom procijepljenosti djece.
Zašto je bitno cijepiti djecu prema kalendaru cjepiva?
S obzirom na to da se javlja sve veći broj cjepiva učinkovitih protiv raznih zaraznih bolesti u zadnjih desetak godina su ti kalendari postali malo prepoterećeni. Nije lako pronaći najadekvatniju shemu na koji način cijepiti dijete od rođenja do starije životne dobi. U različitim zemljama se slažu različite kombinacije cjepiva. Veliko je olakšanje što su zadnjih godina na tržište došla cjepiva koja obuhvaćaju zaštitu protiv četiri, pet ili šest zaraznih bolesti pa to pojednostavljuje kalendar cijepljenja. Prvo se uvode cjepiva protiv bolesti koje mogu najviše ugroziti malu djecu, kao što su hepatitis B i hripavac. Kasnije tijekom dječje dobi se dodaju cjepiva protiv difterije, tetanusa, ospica, vodenih kozica, pneumokoka i ostalih. Danas je obuhvat bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem puno veći nego što je bio prije 10, 20 ili 30 godina. Važno je da ti kalendari budu konzistentni. Problem je što danas djeca odlaze iz jednog grada u drugi, iz jedne škole u drugu i iz jednog doma zdravlja u drugi pa i roditelji i zdravstveni sustav koji prati djecu ne smiju propustiti dati dozu cjepiva i zaštiti dijete od neke druge zarazne bolesti.
Danas se u svijetu provode ispitivanja velikog broja novih cjepiva, koja su najznačajnija?
Prošle smo zime u Hrvatskoj imali situaciju da se uz pojavu Covida 19 i vraćanje gripe dogodila i epidemija RSV-a (Respiratorni sincicijski virus) čime se naglo povećao broj djece oboljele od respiratornih bolesti i upale pluća. Pa će i to novo cjepivo protiv RSV-a dati dodatnu mogućnost zaštite za najosjetljiviju skupinu djece koja ili imaju neke komorbiditete ili su podložnija težim oblicima infekcije zbog slabije razine imuniteta.