MESO I RIBA U DOHRANI: O novijim preporukama govore naše mame nutricionistice i blogerice 

Još je uvijek uvriježeno mišljenje da se meso i riba u dohranu uvode među zadnjim namirnicama. Za mišljenje smo pitali mame blogerice, koje se bave prehranom djece, Anu Jelekovac Jurkin, Nikolinu Mamić i Nastasju Chiaru Petrić

Shutterstock

Iako su meso i riba namirnice bogate proteinima, a riba i hranjivim omega-3 kiselinama, te su prijekopotrebne za rast i razvoj djece, donedavno su u kalendaru prehrane stajale na zadnjim mjestima za uvođenje. Doduše, meso se preporučivalo uvesti oko bebina 7. ili 8. mjeseca, ali tek nakon voća, povrća i žitarica, a s ribom se čekalo jer je mogući uzrok alergija.

Trenutno se smjernice u dohrani mijenjaju, a roditelji su zbunjeni jer neki još uvijek zagovaraju stariji pristup dohrani. Stoga, obratili smo se mamama koje se u to dobro razumiju, jedna je nutricionist, jedna je chef, a jedna je stručnjak za dohranu i svaka od njih ima svoj instagram profil na kojem možete i sami postaviti pitanje koje vas zanima, ali i pročitati puno zanimljivih činjenica i hranjenju beba. Postavili smo im ista pitanja, a evo kako su odgovorile. 

Ana Jelekovac Jurkinmag. nutricionizma, certificirana savjetnica za dohranu

Prije se smatralo da se meso i riba uvode među zadnjim namirnicama? Kakva su vaša saznanja o tome i što savjetujete roditeljima?
Vrlo često roditelji odgađaju uvođenje mesa misleći kako ga beba ne može dobro probaviti i kako je to preteška namirnica za bebu. Riba se vrlo često odgađa zbog toga što spada u visoko alergene namirnice. No, koliko je to točno?

Kad pričamo o mesu, beba može jesti meso kad počne pokazivati znakove spremnosti za dohranu, tj. sa okvirnih 6 mjeseci. Ne samo da bebe mogu jesti meso, već bi ono trebalo biti redovito nuđeno od početka dohrane s obzirom da predstavlja veoma kvalitetan izvor željeza i cinka. Željezo i cink su najvažniji nutrijenti kad pričamo o početku dohrane jer su veoma bitni za bebin rast i razvoj.

Isto tako, najnovije preporuke govore o ranom uvođenju alergena s početkom dohrane, s obzirom na to da takva praksa može imati pozitivan efekt na razvoj alergija, zbog čega nema razloga čekati s uvođenjem ribe. Isto tako, riba je namirnica koja je isto tako bogata željezom, cinkom i omega-3 kiselinama, koje su izuzetno bitne za bebin rast mozga i kognitivni doseg.

I meso i ribu preporučeno je uvesti s početkom dohrane, ali naravno, pri uvođenju ribe je svakako potreban povećan oprez s obzirom da spada u visoko alergene namirnice.

Postoje li pokazatelji na temelju kojih se procjenjuje idealno vrijeme? 
Ne postoji idealno vrijeme. Većina beba može od početka dohrane uvoditi razne vrste mesa, a zatim s vremenom lagano i oprezno uvesti ribu. Naravno, provjerite sa svojim pedijatrom ima li beba povećan rizik za razvoj alergija i kakva je preporuka sukladno tome.

Kojim mesom započeti, a kojom ribom?
Osobno bih stavila naglasak na kvalitetu i porijeklo mesa. Isto tako, preporučila bih raznoliko meso kao što je janjetina, teletina, junetina, pačetina, zečetina, puretina, piletina, a posebno su nutritivno bogate iznutrice, kao što je jetrica. Crveno meso je bogatije željezom, a ako birate perad, birajte dijelove bliže kosti i tamnije komade.

Ako pričamo o ribi, isto tako je veoma bitno birati svježu i kvalitetnu ribu. Osobno bih izbjegavala tunu, sabljarku i slične vrste riba koje su sklone bioakumulaciji teških metala i dala bih prednost maloj plavoj ribi kao što je srdela, inćun i skuša. Plava riba je isto tako bogatija omega-3 kiselinama kao što su DHA i EPA, koje su izuzetno važne za bebin razvoj mozga i živčanog sustava. 

Nikolina Mamić, mama, pedagog i ambasadorica dohrane komadima

Prije se smatralo da se meso i riba uvode među zadnjim namirnicama? Kakva su vaša saznanja o tome i što savjetujete roditeljima?
Novija nutricionistička saznanja preporučuju uvođenje mesa među prvim namirnicama zato što bebe u svom rastu i razvoju u prvih godinu dana trebaju prije svega puno željeza, proteina i zdravih masnoća, a meso je za to idealna namirnica.

Ono što mnoge roditelje koči u uvođenju mesa je mit da bebe ne mogu jesti meso bez zuba, što nije točno - bebine desni su jako čvrste i mogu usitniti mekano meso koje im nudimo.

Postoje li pokazatelji na temelju kojih se procjenjuje idealno vrijeme? 
Idealno vrijeme, i za meso i za većinu drugih namirnica je oko bebinog navršenog 6.mjeseca kad je beba dovoljno stabilna da može relativno samostalno, sjediti u okomitom položaju za vrijeme jela, bilo u hranilici ili našem krilu, no ono što je još važnije je da pričekamo 6 mjeseci jer je tada bebin probavni sustav puno zreliji za iskorištavanje svih nutritivnih vrijednosti hrane.

Kojim mesom započeti, a kojom ribom?
Bilo da beba u dohrani jede kašice ili pak komade, idealno meso je sve crveno meso ili tamniji komadi peradi, npr. pileći batak, zabatak koji je puno hranjiviji i sočniji od bijelog pilećeg mesa. Batak možete bebi cijeli dati u ruku, maknite samo hrskavicu i beba će puno lakše jesti veći komad mesa, polako ga grickati i cuclati - nego manji, jer ju mali komadići mesa u ustima mogu samo iritirati pa ih često pljucka van.

Ideja za bebino, ali i naše jelo - piletina s krumpirima, batatom i ciklom, sve pečeno u pećnici, začinjeno maslinovim uljem i malo slatke crvene paprike, kurkume i češnjaka u prahu - solimo tek kad odvojimo bebin dio hrane jer se bebama ne preporuča sol, ali začini u umjerenim količinama su dobrodošli! Također, jetrica su idealna mesna namirnica jer su mekana i bebe ih mogu odlično jesti i bez ijednog zubića - pokušajte nabaviti domaća jetrica, narežite ih na veće komade: dugačke kao vaš kažiprst i široke kao dva prsta, kako bi ih beba lako držala u ručici i polako samostalno jela. Sočna junetina je odličan izbor jer će beba izvući puno nutrijenata iz mesa samo isisavanjem sokova, a važno je i da bebe od početka upoznajemo s različitim namirnicama jer tako smanjujemo mogućnost kasnije izbirljivosti. Pri odabiru mesa svakako uzmite u obzir na porijeklo mesa, osobito jetrica i odaberite ono iz mesnica, manjih proizvođača.

Riba je također odlična namirnica preporučljiva za uvođenje od početka dohrane, osobito zbog omega-3 kiselina, izrazito važnih za razvoj dječjeg mozga. Ipak, kod ribe pripazite na podrijetlo i uvodite uz oprez od razvoja alergije - no to ne znači da čekamo bebinih godinu dana već ribu uvodimo do ručka, da eventualnu reakciju prepoznamo prije noći, i uz ribu ne nudimo druge namirnice koje beba još nije bila probala kako bismo točno znali da se alergija razvila na ribu, a ne na neku drugu namirnicu. Odličan izbor je plava riba koja je masnija, ali i npr. oslić ili veća riba koja nema puno kosti.

Nastasja Chiara Petrić, mama i chef

Prije se smatralo da se meso i riba uvode među zadnjim namirnicama. Kakva su vaša saznanja o tome i što savjetujete roditeljima?
Iskreno, prvi put čujem da se tako nešto prije preporučalo, pretpostavljam da je to bilo zaista davno, vjerojatno onda kada se još mislilo da su rižine pahuljice idealan obrok za bebe. :D Iz ove zadnje rečenice je vrlo jasno što mislim o dječjoj prehrani, a posebno o onoj za bebe. Nekad se mislilo da bebu treba navikavati na okuse pa im se davao sokić s 3 mjeseca (neki to rade dan danas), nekad se mislilo da će se odgađanjem alergena bebu zaštititi od alergija, a danas se zna da to još više stvara mogućnost za alergije.

Možda jednog dana netko otkrije da smo mi danas radili i pričali nebuloze, ali zasad mogu reći da opušteni pristup sa zdravim razumom jedini ima smisao. Što znači, kao odgovor na pitanje, naravno da beba smije jesti i meso i ribu, pa čak i jaja i orašaste plodove, ali ćemo imati normalan pristup prema uvođenju tih namirnica.

A pritom mislim da se prije svega treba paziti na podrijetlo i kvalitetu namirnica kojima hranimo i bebu, ali i cijelu obitelj, a ne samo paziti je li beba navršila 8 ili 12 mjeseci točno u sat. Ništa se magično ne dogodi u tom periodu, a propustili smo puno vrijednih trenutaka da se beba povezuje s hranom i kulturom zajedničkog objedovanja, što direktno utječe na bebino povezivanje s vlastitim odnosom s hranom.

Postoje li pokazatelji na temelju kojih se procjenjuje idealno vrijeme za uvođenje ovih namirnica? Kojim mesom započeti? Kojom ribom započeti?
Iako je teško, znam to jer je i meni ponekad teško a bavim se time, apsolutno najveći naglasak treba staviti na ŠTO, a ne KAD. Kakvo meso uvodimo u dohranu, gdje je uzgojeno, obrađeno, po mogućnosti čime je tretirano, što je životinja jela, koliko je svježe itd.

Vrlo je teško danas nekome dati svoje povjerenje po pitanju ovako nečeg važnog, pa nekad nije dovoljno reći da se meso kupuje za bebu i djecu pa bismo voljeli da prodavač/proizvođač uzme to u obzir pri prodaji svojeg proizvoda, ali naglasit ću još jednom, i ne znam hoće li biti dovoljno naglašeno - iznimno je bitno kakvom se hranom hranimo! Dajte si truda otkriti otkuda dolazi hrana koju konzumirate, jednako koliko se trudite saznati u kojoj je trgovini najbolja akcija istog artikla.

Hrana direktno utječe na naše zdravlje, ona nas nekad može i izliječiti. Isto kao što nas može i iznimno razboljeti. A bebin još netaknut želudac može biti osjetljiv na nekvalitetnu hranu. Od jaja se bježi i boji ih se jer su potencijalni alergen, ali dječja hrana koja godinama stoji na policama je ljudima sigurnija iz meni i dalje ne shvatljivih razloga.

Hrana koja se prije radila od samog početka, kao što je recimo kruh s domaćim kvasom i kiseljenje kupusa, predstavlja kategoriju hrane iznimne vrijednosti i hranjivosti, a rijetko se nalazi u dječjoj prehrani. U tu kategoriju apsolutno ubrajam i jetricu od koje mnogi također zaziru, a jedno je od najboljih namirnica za bebe (uz već spomenuta jaja).

Ljudi se ekstremno boje i bakterija, što ova pandemija je svakako još više pogoršala, ali ne shvaćaju da u moru loših bakterija, postoje i one dobre bez kojih naš organizam ne bi normalno funkcionirao. Što se svakako pokazalo kao istinito s obzirom da u zadnjih 5-10 godina imamo rekordan porast alergija i dermatitisa. Sve se ekstremno dezinficira, pere, djeci se ne daje pristup prirodi na normalan način, već se i u vlastitom domu sve pomahnitalo zaštićuje. Neki se 'stari' šale da djeca u svojem djetinjstvu moraju pojesti blata koliko i žganaca i s time se moram složiti, he he.

Uz blato i žgance, dodala bih i puno fermentirane hrane i pića, puno svježeg voća i povrća, kvalitetno uzgojenog mesa (i iznutrica!), svih morskih plodova, ne samo ribe, domaćeg kruha od kvalitetnog brašna, jaja, domaćih mliječnih proizvoda, puno prirodnih zdravih masnoća i puno vode. I naravno, pokoji desert ;)