Kao što svaki poljoprivrednik zna, jako kiselo tlo ne može donijeti bogat urod. Za ljudsko tijelo vrijedi isto što i za prirodu. Unatoč tome što znamo da je uravnotežena prehrana jedan od ključnih preduvjeta za zdrav život, često biramo hranu koja, uz stresan način života, potiče prekomjernu kiselost organizma. Baš sve namirnice koje jedemo možemo svrstati u one koje stvaraju kiselost i one koje stvaraju alkalnost, što znači da u probavnom procesu oslobađaju kisele ili alkalne rezidue.
To, međutim, ne znači da namirnice kisela okusa (limun, ocat, rabarbara...) stvaraju kiselinu. U stvari, limun alkalizira tijelo nakon što ga probavi. Samu kiselost našeg organizma lako možemo izmjeriti trakicama za testiranje pH urina ili sline, pa tako, ako je vrijednost pH u tijelu manja od 7, znači da je organizam previše zakiseljen.
Omjer 2:1 u korist lužnatog
Omjer alkalnih i kiselih namirnica u prehrani trebao bi biti 2:1, no često nije tako. Stres, nedostatak sna i velika zagađenost zraka u velikim gradovima dodatno zakiseljuju organizam. Tako, na primjer, zdrav obrok koji se sastoji od piletine s roštilja i salate koji pojedemo navečer, zbog cjelodnevnog stresa, postaje kiseo. Stres loše utječe na cjelokupnu ravnotežu u tijelu, pa tako i na pH.
Mozak će prvi osjetiti stresne situacije jer nam val hormona neće dopustiti opušteno stanje, kvalitetan san i relaksaciju. Uz to, kada smo pod stresom, češće jedemo kiselu hranu, jedemo prebrzo, previše ili prekasno, što preopterećuje probavni sustav i otežava samu probavu.
"Kiseli" način života
Na opasnosti „kiselog načina života“ upozorava dr. Stephan Domenig iz austrijske klinike F. X. Mayr Health Center koji je, na osnovi kliničkih spoznaja, napisao knjigu Alkalna prehrana. Filozofija dr. Franza Xavera Mayra, po kome je i nazvana klinika, stara je oko stotinu godina i temelji se na tvrdnji da je probava najvažniji faktor koji određuje ljudsko zdravlje.
Riječ je o cjelovitom i preventivnom pristupu koji se tijekom desetljeća razvijao i ne usmjerava se na liječenje pojedine bolesti, nego na održavanje zdravlja cijeloga tijela. Dr. Stephan Domenig obrazovao se za liječnika prema Mayrovim načelima i sada je svoje znanje o alkalnoj prehrani objedinio u knjizi.
Dvotjedna kura
Dr. Domenig predlaže pomno razrađenu alkalnu kuru u trajanju od dva tjedna, uz detaljnu dnevnu rutinu i recepte koji pomažu u alkaliziranju organizma. Dobrobiti ove kure su usporavanje znakova starenja, obnavljanje energije i vitalnosti, poticanje mršavljenja, smanjenje nadutosti i zatvora, poboljšanje raspoloženja i rada mozga, zaštita od alergija i bolesti, jačanje kosti i povećanje plodnosti.
Cilj je jesti namirnice koje su ukusne i koje tijelo lako probavlja. Drugim riječima, namirnice koje nam omogućuju dobro zdravlje. Dr. Domenig savjetuje da se, za početak, pridržavamo ove dvotjedne kure jer pomoću nje tijelo će se očistiti od toksina i naučit ćemo prepoznati namirnice i navike uz koje se osjećamo bolje u svojoj koži. Na pitanje koje je vrijeme najbolje za početak alkalne kure, dr. Domenig odgovara da je najbolje vrijeme – sada.
Tekst: Karmen Miletić
Izvor:sensaklub.hr
Foto: Profimedia
Chrissy Teigen kritiziraju jer joj kći drži noge na kuhinjskom pultu dok kuhaju
Kako darovita djeca zamišljaju bolji svijet? Birali bi učitelje, predmete, a tehnologija im je pomagač, ne gospodar
Maja Šuput pokazala novu Bloomovu frizuru: 'Baš si ga skratila, sad je pravi dečkić'
Dragi odrasli...: Pisma djece iz Hrvatske za bolji svijet, ovo su njihove poruke
Uranjeno božićno ukrašavanje usrećuje, znanstveno je dokazano