Mnoge od ovih smjernica ste sigurno već usvojili, no dobro ih se posjetiti i naravno što dosljednije provoditi. Naravno, uvijek imajte na umu da ne možete pretpostaviti koliko djetetu treba hrane i da ne mora svaki dan jesti jednake količine hrane. To uvelike ovisi o razvoju, dobu godine, raspoloženju... Uvijek u obroku neka bude i namirnica koje znate da voli jesti, a ako dijete ne želi jesti poneki obrok, pripazite da do sljedećeg ne pojede neki slatkiš ili grickalicu koju bi moglo lukavo zatražiti. Nemojte se ljutiti na dijete ako ne želi nešto kušati ili jesti iako ste se jako trudili oko pripreme, to nije ništa osobno. Ima vremena da usvoji ljubav prema namirnicama kroz život, nekad jednostavno nisu zainteresirani za ništa novo. Razne faze su moguće i treba imati strpljenja za njih, a ne da hrana postane razlog za obiteljske okršaje s djecom.

  • Hrana djetetu ne smije biti ni nagrada ni kazna.
  • Odrasla osoba (roditelj i odgajatelj) treba djetetu biti pozitivan primjer/model.
  • Za vrijeme jela neka vlada ugodna opuštajuća atmosfera.
  • Nove namirnice valja uvoditi postupno, jednu po jednu, u malim količinama.
  • Nove namirnice treba kombinirati s poznatim namirnicama.
  • Poželjno je da dijete ne bude sito prije obroka nove i drukčije hrane.
  • Ne davati djetetu prije obroka grickalice.
  • Djetetu treba staviti na tanjur manju količinu hrane.
  • Hrana mora biti ugodna oku i nepcu.
  • Povremeno djetetu treba dopustiti da samo odabere hranu koju želi.
  • Treba dijete uključiti u pripremu jela i stola.
  • Ne valja požurivati dijete za vrijeme jela.
  • Novo jelo/namirnicu treba ponuditi više puta da bi je dijete prihvatilo, ali ne prečesto.
  • Ako dijete sjedi za stolom i ne jede, ne davati mu drugo jelo do sljedećeg obroka.
  • Ne hraniti dijete dok gleda TV.
  • Pustite dijete da jede samostalno, pomozite mu ako treba nešto narezati na manje dijelove.

Tekst: Ivančica Tarade Foto: Profimedia