Iznenadna dojenačka smrt ili SIDS je najčešći uzrok smrti djece do prve godine života. Individualni rizik za zdravo dojenče je međutim iznimno nizak. Osobito, ako roditelji obrate pozornost na nekoliko jednostavnih stvari.

Učestalost i uzroci iznenadne dojenačke smrti

Sama pomisao da bi se njihova beba jednoga jutra mogla ne probuditi veselo mrmljajući izbezumljuje majke i očeve. U Njemačkoj strah od ovoga udarca sudbine za 400 roditelja godišnje postaje gorka stvarnost - u SAD-u ta brojka iznosi 3000 mališana godišnje. Njihovo dojenče umire iznenadno i neočekivano od fenomena kojega liječnici nazivaju iznenadna dojenačka smrt ili SIDS, što je engleska kratica za stručni pojam Sudden Infant Death Syndrom. Iznenadna dojenačka smrt najučestaliji je uzrok smrti djece u prvoj godini života, a u vrlo iznimnim slučajevima javlja se i u drugoj godini života. Individualni rizik za zdravo dojenče je, srećom, vrlo nizak: u Njemačkoj se 1599 djece izvrsno razvije, jedno umire. Odnos dječaka nasuprot djevojčica iznosi 3 : 2. Najčeče pogođene skupine su djeca do navršenih šest mjeseci života, najčešće između petoga i jedanaestoga tjedna života. Točni uzroci smrti u kolijevci koja uvijek nastupa u snu, još su nepoznati. Znanstvenici doduše raspravljaju o određenim tezama, no ni jedna od njih do danas nije dokazana. Ta neizvjesnost ne olakšava roditeljima suočavanje sa strahovima vezanim za ovu temu - osobito, ako se to dogodilo djetetu iz obitelji ili kruga prijatelja. Upravo je iz toga razloga dobro znati da se znanstvenici slažu oko toga da se iznenadna dojenačka smrt može spriječiti vrlo jednostavnim mjerama opreza.

Za siguran bebin san

Poznato je nekoliko rizičnih faktora koji mogu izazvati iznenadnu dojenačku smrt. Roditelji ih mogu u velikoj mjeri smanjiti, odnosno potpuno ukloniti. Pedijatri preporučuju:

Bebe vole nepušače.

Dojenčad bi trebala prije i nakon rođenja odrastati u nepušačkom okruženju. Oko 40 posto beba umrlih od iznenadne smrti potječe iz pušačkih kućanstava. Za Novi je Zeland izračunato da bi se stopa smrti djece smanjila za 26% kada djeca majki pušačica ne bi spavala s njima u krevetu. Dišni putevi djece majki koje puše su često već ugroženi, a njihov je imunološki sustav slabiji. Prema nalogu Saveznog ministarstva za obrazovanje i istraživanja Savezne Republike Njemačke znanstvenici su proveli interdisciplinarno istraživanje na 17 sveučilišta i na dva regionalna zavoda u Njemačkoj. Oni su do listopada 2001 analizirali gotovo 500 slučajeva iznenadne dojenačke smrti i usporedili ih s podacima 1100 zdrave djece. Iz tih su podataka filtrirali one najznačajnije: Rizik od SIDS-a se prema njihovim saznanjima šesterostruko povećava ako beba spava u krevetu roditelja, a majka je pušač. U slučaju da je majka pušila u trudnoći, rizik se utrostručuje. Savjet: nije jednostavno prestati pušiti. Savjetujte se s liječnikom i zatražite pomoć.

Dojenčad najzdravije spava na leđima.

Roditelji djece umrle od iznenadne dojenačke smrti svoju bebu najčešće nalaze u obilnom znoju i okrenute na trbuh. Lice im je često prekriveno dekicom, jastučićem, krpicom za maženje ili platnenom igračkom. Postoji mogućnost da su dotična djeca tako udisala izdahnuti ugljični dioksid i na taj način izgubila svijest. Do sada još nije utvrđeno zašto kod pogođene djece nije nastupilo panično hvatanje zraka ili nije nastupilo u dovoljnoj mjeri. Srećom, postoji jednostavan način zaštite djece od takve situacije: vaša beba u prvoj godini života najbolje drijema položena na leđa bez jastuka i na čvrstom, prozračnom madracu. Spavanje u položaju na trbuhu povećava rizik od SIDS-a za šest puta. Taj je rizik povećan i u položaju na boku. No, postoje iznimke: Ranije rođene bebe koje još imaju potekoća sa samostalnim disanjem, u prvim tjednima svoga života najbolje leže na trbuhu. One bi se trebale najkasnije tjedan dana prije izlaska iz bolnice postavljati na leđa za spavanje. Jer upravo je kod nedonoščadi položaj na trbuhu izuzetno riskantan zbog SIDS-a.

Vreća za spavanje je idealna.

Da vaša beba uopće ne bi imala mogućnost prekriti glavu dekicom, jastučićem, krznom ili krpicom za maženje, te se stvari do njezine prve godine života ne bi trebale nalaziti u njezinom krevetiću. Vreća za spavanje je idealna alternativa dekici. Postoji mogućnost da je uzrok izuzetno niskoj stopi mortaliteta djece u Nizozemskoj korištenje vreće za spavanje što je u toj državi sasvim uobičajeno. Velika joj je prednost da bebe u snu u njoj imaju poteškoća okrenuti se na trbuh.

Bebin krevetić postaviti u sobu roditelja.

Roditelji mogu zaštititi svoje dijete i ako njegov krevetić u prvoj godini života postave u svoju sobu. Prvi je puta 1996. iz Novoga Zelanda stiglo izvješće da se rizik od SIDS-a kod djece koja spavaju u roditeljskoj sobi, ali u vlastitom krevetiću, u usporedbi sa svom ostalom djecom smanjio za petinu. Ovi su podaci nedavno potvrđeni u jednom engleskom istraživanju: Ondje se navodi da je rizik od SIDS-a kod djece koja spavaju sama za razliku od djece koja spavaju u sobi roditelja deset puta veći. Navodi se da je dopušteno maženje s djetetom i dojenje u krevetu roditelja, a ono može ondje i zaspati. No, nakon toga bi dijete svakako trebalo prebaiti u njegov krevetić. Još nije utvrđeno zašto ova jednostavna mjera pomaže protiv "smrti u kolijevci". Znanstvenici pretpostavljaju da se radi o dva faktora koja utječu na to: s jedne strane postoji mogućnost da se roditelji probude na vrijeme jer preko vrlo istančanih antena u snu osjete da s bebom nešto nije u redu. Beba se vjerojatno nalazi u zdravijem temperaturnom okruženju. Jer mnogi su roditelji skloni pretoplom oblačenju djeteta i pregrijavanju dječje sobe.

Dojenčad ne voli vućinu.

Optimalna sobna temperatura u dječjoj sobi iznosi 16 do 18 stupnjeva celzijusa. Bebe koje mogu postati žrtve iznenadne dojenačke smrti imaju problema s regulacijom topline - pretpostavlja se da pregrijavanje prostorija otežava rad dišnog sustava. U novozelandskoj, kao i u dvije britanske studije, pokrivanje djece dekama koje pojačano zadržavaju toplinu povezuje se s izrazito povišenim rizikom od SIDS-a. Rizik se poećava ako se dječja soba grije preko noći i ako dijete dok spava nosi kapicu, jer dojenčad još nije u potpunosti sposobna regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Pošto janjeće krzno jako grije, ne bi se trebalo koristiti u krevetiću, već bolje zimi za šetnju ili kao zaštita od hladnoće kamenih podova. Iako roditelji obitreljski krevet smatraju iznimno mekanim i sigurnim mjestom, za bebu ondje može biti prevruće. Je li vašem djetetu prevruće možete osjetiti na koži između lopatice. Ako je to mjesto ugodno toplo i suho, sve je u redu.

Dojenje jača male ljude.

Čini se da majčino mlijeko štiti od SIDS-a. Taj se efekt povezuje s boljim imunitetom dojene djece radi kojeg rjeđe obolijevaju od težih infekcija gornjih dišnih puteva. S obzirom da takve infekcije ometaju disanje mogu zajedno s ostalim rizičnim faktorima inicirati smrt djeteta.

Četiri nedokazane hipoteze o iznenadnoj dojenačkoj smrti

Utvrđeno je da se rizik presudno smanjuje gore navedenim preventivnim mjerama. No vrlo često po medijima kolaju teze o istraživanjima uzroka koje roditelje puno više uznemire, nego što im pomognu:

Ne bojte se cijepljenja.

Gornja se granica učestalosti pojave iznenadne dojenačke smrti, na žalost, javlja između 2. i 4. mjeseca života, što se podudara s vremenom prvog cijepljenja. Neki se roditelji zbog toga boje da bi cijepljenje moglo biti uzrokom iznenadne dojenačke smrti. Stalna komisija za cijepljenje Instituta Robert Koch (STIKO) se nakon prodobne analize jasno opredijelila protiv ove teze i pretpostavlja da ne postoji povećan rizik. Slično se izjasnila

i Akademija za dječju medicinu. A u jednoj je engleskoj studiji čak dokazano da se kod cijepljene djece smanjuje rizik od SIDS-a spram djece koja još nisu cijepljena. Jedno američko istraživanje pneumkoknog cjepiva potvrdilo je isto. Protivnici cijepljenja bi si trebali predočiti prirodan tijek oboljenja od bolesti protiv kojih se danas može cijepiti. Infekcija od uzročnika tetanusa, primjerice, ima stopostotnu smrtnost ako se razvije. Od trajnih posljedica dječje paralize boluju danas još 70-ogodišnjaci jer u to vrijeme još nisu postojali programi cijepljenja. Da bi spriječili komplikacije od cijepljenja, roditelji bi s pedijatrom prije svake injekcije trebali razgovarati o nekolicini kontraindikacija i uputama za akutne infekte. Zajedno s pedijatrom mogu pronaći povoljan trenutak za cijepljenje.

Bakterija Helicobacter pylori.

Bakterija Helicobacter pylori može uzročiti čireve na želucu i vrlo se uspješno tretira antibioticima. Nedokazana je hipoteza da bi ona mogla biti odgovorna za iznenadnu dojenačku smrt. Ona se temelji na istraživačkom radu dr. Jonathana Kerra na Univerzitetu Manchester koji je proveden 1999. godine. On je pregledao 32 iznenadno preminule bebe, a kod 28 njih je pronašao naznake infekcije tom bakterijom. Kod osmero zdravih ispitanika, određene je naznake pronašao samo kod jednog djeteta. Studija s tim brojem slučajeva, međutim, nema vrijednost iskaza.

Dude varalice.

Čini se da rizik od SIDS-a kod djece s dudom ne raste u odnosu na djecu koja sišu palac. Unatoč tome, dudama varalicama se pripisuje zaštitnička uloga. Točni podaci o tome su međutim još nejasni, tako da se ne može dati jasna preporuka. Postoji mogućnost da dude varalice imaju protektivni učinak. No, na njima se nakupljaju klice koje s druge strane povećavaju rizik od infekcija gornjih dišnih puteva.

Promjena vremena.

Zimi umire dvostruko više djece od iznenadne dojenačke smrti nego ljeti. Nejasno je zašto je to tako. Studija Gisele Molz sa Zavoda za sudsku medicinu u Švicarskoj navodno utvrđuje povezanost između iznenadne dojenačke smrti i vremenskih prilika. Od 728 istraženih slučajeva smrti djece u Švicarskoj prema Giseli Molz 94 posto se dogodilo nakon što se vanjska temperatura preko noći povisila za nekoliko stupnjeva. Tako su 11. siječnja 1991. godine vremenske prilike bile kao u proljeće i unutar nekoliko sati je umrlo tri bebe na području Züricha. U isto je vrijeme u 150 kilometara udaljenom Freiburgu bilo pogođeno još jedno dijete. Gisela Molz je ova zapažanja povezala s hipotezom da dojenčad ne može dovoljno brzo izbalansirati nagli porast temperature i stoga dolazi do pregrijavanja. Ovdje nedostaje statističko vrednovanje promatranja. Dok se ono ne učini, iz promatranja se ne može izvući znanstvena procjena. Bebe su mogle i sasvim slučajno preminuti u istom trenutku.