Problemi sa zdravljem zubića

Zubići kad se pokvare, mogu izazivati veliki bol i neugodu. Kod dubokog karijesa mliječnog zuba obično se javlja bol kad dijete jede kiselu, toplu ili slatku hranu. U tom slučaju zub ima veliko oštećenje u kojem se hrana zadržava. Bol se pojavljuje kad ostaci hrane, zaglavljeni u kavitetu, iritiraju zubnu pulpu.

Taj tip bola obično nije u vezi s uzimanjem hrane, nego se pojavljuje spontano, osobito noću. Simptomi su često prisutni tijekom određenoga vremenskog razdoblja u kojem dijete izbjegava piće i hranu na bolnoj strani usta. Zub je najčešće jako kariozan, može biti osjetljiv na pritisak i na hladno. Spontani bol kod kojeg ne dolazi do olakšanja uz analgetike obično je pokazatelj upale živca ili pulpitisa.

Liječenje takva zuba teško je i zahtjevno te ovisi o suradljivosti djeteta i afinitetima terapeuta. Uvijek se prvo nastoji dijete osloboditi bola, a tek zatim osigurati očuvanje bolesnog zuba. Liječenje se provodi uklanjanjem zubne pulpe, u cijelosti ili samo promijenjenog dijela. Zahvat se može izvesti pod anestezijom kod suradljivog djeteta ili se pulpa devitalizira (živac umrtvi) stavljanjem lijeka na samu pulpu.

Bolna oteklina

Nekroza pulpe pokazuje oskudne simptome sve dok se bakterije ne prošire u područje oko vrška korijena i tamo izazovu upalu. Ovisno o prisutnim bakterijama i odgovoru imuniteta, ta upala može biti relativno blaga, pri čemu je zub samo osjetljiv na žvakanje, a može biti jaka i brzog tijeka kada nastaje bolna gnojna oteklina – apsces. Može nastati i kao posljedica određenih oblika bolesti desni (periodontitisa). Periodontitis obično uzrokuje nagomilan zubni plak (talog čestica hrane, sline i bakterija) u džepiću između zuba i zubnog mesa.

Glavni znako­vi i simptomi apscesa jesu bol, oteklina, crvenilo i toplina kože te gnojenje, koji su lokalizirani uz zahvaćeni zub i područje lica na strani zuba uzročnika. Bol je intenzivan i probada, a zub može biti klimav te osjetljiv na kuckanje i zagriz. Često je otežano otvaranje usta, a dijete se žali na bol pri gutanju. Uz te, javljaju se i opći simptomi upale, tj. povišena tjelesna temperatura, slabost i povećani regionalni limfni čvorovi.

Hoće li se upala zadržati u području oko zuba ili se proširiti, ovisi o općim i lokalnim čimbenicima. Opći su čimbenici bolesnikov imunosni sustav i virulencija mik­roorganizama. Poremeti li se ravnoteža između imunosnog sustava domaćina i stupnja pa­togenosti bakterija u korist mikroorganizama, dolazi do širenja upale. U trenutku kad se upalni proces proširi u meka tkiva, bolovi se donekle smanje. Ako upalni proces napreduje kroz sluznicu, nastaje fistula kroz koju se drenira sadržaj apscesa (gnoj).

Liječenjem se prvo nastoji ukloniti bol i zaustaviti širenje upale. Privremene su mjere otvaranje zuba kako bi se omogućilo istjecanje gnoja i davanje odgovarajućeg antibiotika kako bi se spriječilo širenje upale. Zub ne bi trebao ostati otvoren zbog rizika od daljnje infekcije bakterijama iz usne šupljine. Odgovarajuća endodontska terapija teško je izvediva pa je terapija izbora ekstrakcija – vađenje zuba uz izradu držača mjesta (mala ortodontska naprava koja čuva mjesto za trajni zub). Kako je gotovo redovito nemoguće osigurati bezbolnost prilikom vađenja zuba, osobito kod male djece, često se kao trajno rješenje zub ostavlja otvorenim kako bi se što dulje zadržao u ustima čuvajući mjesto za trajnog nasljednika. Tako otvoren zub treba dobro čistiti od ostataka hrane kako bi se sadržaj iz prostora oko zuba nesmetano drenirao. Naravno, ako se upale ponavljaju, radi općeg zdravlja djeteta, zub ipak treba izvaditi.

Iz svega spomenutog jasno je da upale izazvane oboljenjem mliječnih zuba nisu bezazlene. Zato, dragi roditelji, vodite računa o higijeni zuba i redovitim odlascima stomatologu već od nicanja prvog zubića.

Tekst: dr. med. dent Zorana Čizmić i dr. med. dent. Dea Perković, Split

Foto: Profimedia