Zašto zimi jedemo više?

Dani su sve kraći, temperatura pada, a vaši izleti do hladnjaka sve su učestaliji. Poznata vam je ta slika? Niste jedini. Istraživanja su pokazala kako prosječna osoba tijekom zimskog razdoblja nabaci kilu do dvije, a osobe koje muči problem debljine i mnogo više. Uzrok tog fenomena još uvijek nije u potpunosti razjašnjen i postoje razne teorije, pa smo odlučili s vama podijeliti najzastupljenije.

Kardiolog Ira Ockene, profesor sa Sveučilišta u Massachusettsu, više se od dvadeset godina bavi ovim pitanjem te je u jednom od svojih brojnih istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u Natureu, jednome od najuglednijih znanstvenih časopisa, potvrdio kako se unos hrane razlikuje s obzirom na sezonu te kako ujesen počinjemo unositi više kalorija te više masne hrane i zasićenih masnoća.

“Početkom jeseni prosječno unosimo 200 kalorija više nego tijekom proljeća i ljeta, a okidač je takvu ponašanju manjak svjetla, odnosno skraćeno trajanje dana. Što je manje sunca, počinjemo tražiti veće obroke, a i sama brzina hranjenja veća je”, objašnjava Ockene i nastavlja: “Ponašamo se jednako kao vjeverice.”

Prilika čini lopova

Ne slažu se svi s prethodnom teorijom. Upitate li psihologa zašto je naš kalorijski unos u hladnim mjesecima veći, reći će vam da je razlog vrlo jednostavan: u hladnijem dijelu godine ima više praznika uz koje se veže bogat blagdanski stol.

U prilog toj teoriji ide i nedavno istraživanje provedeno na Sveučilištu u Marylandu, koje je pokazalo kako hranu koju jedemo tijekom blagdana često povezujemo s lijepim sjećanjima. Zbog toga ju je teže odbiti, kao i zbog činjenice da je neko od bližnjih to jelo pripremio upravo za nas, s mnogo ljubavi i pažnje.

Možda je kriva sezonska depresija

Ustajete prije nego što sunce izađe, vraćate se s posla po mraku, a pogledate li kroz prozor ureda, vidite tmuran i hladan dan. Nije ni čudo što medvjedi spavaju zimski san, tko ne bi želio prespavati tako grozno vrijeme i probuditi se u proljeće kada je sve šareno i mirisno.

Činjenica je da oko 20 posto populacije zapadnih zemalja pati od sezonske depresije, stanja koje prati osjećaj bespomoćnosti i predaje, a često je se pokušavaju riješiti na pogrešan način: hranom koja obiluje kalorijama i masnoćama. Ako ste i vi dio statistike, nemojte sjediti prekriženih ruku, donosimo vam savjete kako izbjeći zimski blues.

• Izvucite tenisice iz ormara

Istraživanja su pokazala kako je već 20 minuta intenzivne tjelovježbe četiri puta tjedno dovoljno za poboljšanje raspoloženja. Učlanite se u teretanu, zamijenite auto biciklom ili trčite stubama, prirodom, parkom, jer nije bitno koju ćete vrstu tjelesne aktivnosti odabrati, bitno je ustati s kauča.

• Namjestite budilicu

Ustajanje u isto vrijeme tijekom radnog tjedana, ali i vikenda, pomoći će u stvaranju rutine. Ne zaboravite da vaša spavaća soba mora biti ugodna, a temperatura u njoj niža nego u dnevnom boravku. Također je dobro da nema mnogo buke kako biste si osigurali dobar i čvrst san te bili odmorni ujutro.

• Smijte se

Pogledajte komediju, otiđite na stand-up ili pročitajte satiričnu novelu. Smijeh potiče reakcije u mozgu koje se suprotstavljaju simptomima depresije.

• Priuštite si šalicu vruće čokolade

Odstupanje od pravilne i zdrave prehrane, ako nije učestalo, tijekom hladnih i tmurnih zimskih dana nije velik grijeh. Spremite vruću čokoladu s kakaom i mlijekom te nastojte dodati što manje šećera. Takav napitak sadržava ugljikohidrate, proteine i vitamin D, nutrijente koji će pomoći odagnati sjetu. Ostala hrana sa sličnim učinkom, koja bi trebala biti dio vašeg svakodnevnog jelovnika, jest riba (osobito plava, koja je bogata omega 3 masnim kiselinama), cjelovite žitarice, voće i povrće te barem jedno jaje na dan, po mogućnosti kao dio doručka.

• Jeste li spremni za umjetno sunce?

Ako vam raspored ne dopušta šetnjicu ujutro ili nakon ručka jer ste zbog posla u uredu dok se ne smrači, postoji rješenje. Probajte terapiju svjetlom.

• Posjetite svojeg liječnika

Sezonska depresija često može biti povezana sa stanjima poput glavobolje, kroničnih bolova, poremećajima spavanja i bolestima srca. Posjetite obiteljskog liječnika kako biste si osigurali pravilnu terapiju.

• Hladno je, treba nam nešto da nas zagrije

Temperature su niske, a izađemo li naše će tijelo potrošiti više energije kako bi održalo vlastitu temperaturu. Zbog toga tijekom hladnih dana posežemo za hranom koja obiluje kalorijama i ugljikohidratima, hranom koja nam daje osjećaj topline i ugode.

Doktorica Kristin Herlocker iz Američkog društva za dijabetes objašnjava kako, čim temperature padnu, posežemo za hranom koja je bogata škrobom i šećerom jer nam daje energiju za zagrijavanje organizma u vrlo kratkom roku. Povećan unos škroba i šećera uzrokuje brojne vrhunce i padove razine glukoze u krvi, što naš apetit čini uvijek aktivnim pa ulazimo u začarani krug.

Ne umišljamo, zimi je naš apetit zaista veći

Problem nastaje ako svake zime skupimo kilogram ili dva viška, a na proljeće na to zaboravimo. Ponavljamo li to iz zime u zimu, iz godine u godinu, možemo nakupiti deset, petnaest, čak i dvadeset kilograma. Kako biste svoj apetit i masu održali u harmoniji tijekom cijele godine, donosimo vam šest malih savjeta.

• Priuštite si zdrav međuobrok bogat proteinima i vlaknima. Odličan je primjer za takav međuobrok kriška kruha i žlica posnog sira.

• Napravite listu zimskih aktivnosti. Možda zimi ne možete prakticirati iste aktivnosti kao u toplijem dijelu godine, no zasigurno ćete pronaći zamjenske.

• Ako se javi potreba za određenom “utješnom” hranom, odlučite se za njezinu manje masnu, niskokaloričnu varijantu.

• Priuštite si dnevnu dozu sunca (ako ga ima u ponudi!!).

• Daleko od očiju, daleko od želuca. Slatkiše držite u ladicama, na najvišoj polici u smočnici, negdje gdje ih nećete odmah primijetiti.

• Umjesto u hrani, utjehu pronađite u zagrljaju svojih bližnjih.

Napisale: Marina Jakšić, mag. nutricionizma; Jana Jadrejčić, mag. nutricionizma

Foto: Profimedia