Dojenački grčevi ili kolike javljaju se kod 10-30 posto dojenčadi u prva 3-4 mjeseca života, pojavljuju se više puta u tjednu i traju sedam ili više dana, pri čemu dijete dobro napreduje na težini i uredno se razvija. Kolike su obilježene iznenadnim epizodama bolnog plača pri kojem bebino lice problijedi ili pocrveni uz bolne grimase, trbuščić joj je napet i napuhnut. Dijete si pokušava olakšati bol tako što privlači nogice, odiže glavu i stišće šake.

Češće se javljaju kasno poslijepodne ili navečer, za vrijeme ili nakon hranjenja. U dobi od šest tjedana bolovi su obično najizraženiji, a dokraja trećeg ili četvrtog mjeseca života obično spontano prestaju. Najčešće se pojavljuju u dobi od tri tjedna, ali mogu početi i ranije.

“Djeca mogu već po otpustu iz rodilišta imati znakove dojenačkih kolika i one se mogu prilično razlikovati po intenzitetu. Naime, jedno dijete može nekoliko dana u tjednu u večernjim satima biti nemirno i stenjati, dok drugo 14 sati dnevno neutješno plače”, pojašnjava pedijatar doc. dr. sc. Milivoj Jovančević, a o tome što je uzrok tih smetnji kod dojenčadi kaže da postoje mnoge znanstvene hipoteze o tome, a mogućih uzroka ima nekoliko. Jedan je od njih alergija na bjelančevine koje sadrži i majčino i umjetno mlijeko, odnosno fiziološka nepodnošljivost laktoze, mliječnog šećera, koja dovodi do pojačanog stvaranja plinova, uglavnom vodika. “Kada laktoza stigne u tanko crijevo, trebao bi je razgraditi enzim laktaza, no taj je enzim kod mnogo djece te dobi uspavan. Zato dio šećera ostaje neprobavljen, odlazi u debelo crijevo gdje se nalaze bakterije i tu se događa vrenje, stvaraju se plinovi koji opterećuju probavu i uzrokuju bolne grčeve”, kaže dr. Jovančević. Mogući su uzroci kolika također razvoj odnosno sazrijevanje probavnog sustava, čija je posljedica pojačani rad crijeva, zatim pojačana podražljivost središnjega živčanog sustava, neurohormonska nezrelost, emotivna napetost majke i stresna situacija u obitelji.

Majčini osjećaji utječu na dojenče

“Prijevremeno rođena djeca s porođajnom težinom manjom od 2500 grama imaju trostruko veću učestalost grčeva. Ona burnije reagiraju na vanjske podražaje te na bolno rastezanje crijeva jer su njihov mozak i središnji živčani sustav podražljiviji. Zatim, ako je majka nesigurna i uplašena, veći su izgledi da će njena beba imati grčeve. Također, prvo dijete u obitelji ima za to veće šanse. To je pitanje smirenosti majke, svega onoga što bi djetetu trebalo dati osjećaj sigurnosti, zaštićenosti. Ako majka ‘treperi’, nesigurna je i ne zna što učiniti, a plač djeteta za nju je visoka razina stresa, teško joj je ostati mirna i ne odašiljati energiju koja uznemiruje bebu”, dodaje dr. Jovančević. Kada je riječ o spolu djeteta, socioekonomskom statusu roditelja, hranjenju majčinim ili adaptiranim mlijekom te prisutnosti alergija u obitelji, istraživanja su pokazala da nema razlike u učestalosti pojave dojenačkih grčeva. No postoje razlike u tome kada se javljaju. Kod djece hranjene  adaptiranim mlijekom grčevi se pojavljuju ranije, oko drugog tjedna života, dok se u dojene djece javljaju oko šestog tjedna. Češći su kod djece čije su majke doživjele stres tijekom trudnoće i porođaja te kod djece majki koje puše. Viša inteligencija, viša životna dob i veća stručna sprema majke također su povezane s grčevima.

Najvažniji je bliski kontakt

“Neki znanstveni radovi potvrdili su da davanje probiotika kakvi su u majčinu mlijeku ima pozitivne učinke, kao i bočice sa sustavima koji sprečavaju gutanje zraka. No najdjelotvornije i najprirodnije jest stavljanje djeteta kožu na kožu u mirnoj atmosferi te smanjenje podražaja poput svjetla i buke”, savjetuje dr. Jovančević. Postoje dva praktična položaja koja osiguravaju blizak kontakt i povišen položaj gornjeg dijela tijela bebe. U prvom položaju dijete je samo u pelenici i leži priljubljeno na majčinu prsnom košu. Pri tome majka leži na znatno povišenom uzglavlju, a gornji dio pidžame zakopčava preko djeteta tako da samo glavica ostaje vani. To mogu raditi i tate, štoviše istraživanja su pokazala da je dojenčad mirnija na dlakavim prsima!

U drugom položaju majka sjedi i oslanja svoja stopala na drugi stolac ili nizak stolić pri čemu su joj natkoljenice uzdignute pod 45 stupnjeva. Postavlja dijete na svoje natkoljenice licem prema sebi. Taj položaj omogućuje dobar vizualni kontakt djeteta s majkom. Ležanje bebe na trbuhu ili nošenje na podlaktici u potrbušnom položaju također olakšava eliminaciju suvišnog zraka iz probave koji uzrokuje grčeve. Pri uspavljivanju bebe treba nastojati da u prostoriji bude umirujuća atmosfera, prigušena svjetlost, tišina ili tiha i mirna glazba. Također je treba stavljati na spavanje uvijek u približno isto vrijeme. “Iskustvo je mnogih roditelja da djetetu godi kada ga drže u naručju i nježno ljuljaju na lopti za pilates, u stolcu za njihanje ili voze u kolicima ili automobilu. Treba izbjegavati snažno drmanje kako ne bi došlo do pucanja kapilara u glavi. Bilo bi najbolje kada bi majka intuitivno osluškivala što djetetu godi i onda to činila”, kaže dr. Jovančević.

Djetetov plač i osjećaji

“Grčevi remete miran skladan odnos majke i djeteta u to rano vrijeme. Kad se god dijete osjeća životno ugroženim, kada plače jer je u nevolji ili ga boli, iznimno je važno da roditelj odmah reagira kako bi dijete steklo osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Istraživanja fonetskih obilježja plača uzrokovanog grčevima pokazala su da se razlikuje od drugih vrsta plača po dugom stenjućem uvodu”, ističe dr. Jovančević. Plač je najmoćniji djetetov signal koji pokreće roditelja da 32ukloni neugodu djeteta. Kod roditelja koji nemaju dostatnu emocionalnu stabilnost uporan dječji plač može djelovati paralizirajuće. Oni se tada ponašaju uspaničeno, neracionalno i ne mogu pružiti djetetu prijeko potreban osjećaj sigurnosti i utjehe. Svojim ponašanjem unose još više nemira u dijete i tako spirala straha raste. Iako je katkad teško održati smirenost dok dijete neutješno plače, upravo time roditelj će najviše pomoći da se djetetove tegobe smanje.

Kada dojenački grčevi potraju, majka je izložena kroničnom stresu koji može dovesti do depresije, osjećaja manje vrijednosti i sumnje u vlastitu sposobnost da bude dobra majka. Zato je veoma važna podrška koju majka dobiva od svojih bližnjih i pedijatra. Takva potpora majci daje najbolji učinak smanjenja grčeva. Roditelji bi trebali skrbiti za dijete na smjenu. Kada se jedan od njih umori, treba se odmoriti, a pritom mogu pomoći i drugi ukućani. Kako je u većini situacija majka ta koja najviše vodi brigu o djetetu, treba joj omogućiti vrijeme za ispunjenje njenih potreba i promjenu sadržaja dnevnih obveza.

Dojenje i umjetna prehrana

“Kako bi se spriječila pojava grčeva, majka koja doji treba pripaziti da dijete zahvati cijelu bradavicu zajedno s areolom te da isprazni dojku do kraja jer prvo mlijeko koje povuče ima više laktoze, a iduće ima više masnoće. Ako dijete uzme malo mlijeka iz jedne dojke a zatim iz druge, popit će mnogo laktoze, koja će pojačati grčeve. Osim toga, od tog će mlijeka biti brže gladno pa će češće jesti i tako se krug zatvara”, savjet je doktora Jovančevića. Istiskivanjem mlijeka iz dojke treba spriječiti “igranje” s dojkom i stimulirati gutanje. Promjena položaja pri podoju može smanjiti učestalost grčeva. Ako mlijeko dotječe prebrzo i u prevelikim količinama, dijete će se zakašljati, zagrcnuti i postati nemirno. Tada se savjetuje započeti dojenje prije nego što beba zbog gladi postane prekomjerno uznemirena jer naglo hvatanje bradavice može uzrokovati snažni refleks otpuštanja mlijeka. Dojenje u ležećem položaju, kada sila teža umanjuje protok mlijeka, može pomoći.

Foto: Profimedia