Danas je poznato da i neodgovarajuća prehrana trudnice može povećati šanse za pojavu pretilosti kod djeteta jer ono se još u maternici navikava na okuse hrane koju njegova majka jede. Majčina prehrana u trudnoći tako u mnogome određuje djetetovu reakciju na hranu nakon rođenja.

Dojenačka dob

Iako su kao male posebno slatke i drage, jako bucmaste bebe imaju veliku šansu da izrastu u previše punašnu djecu, a gotovo polovica debelih sedmogodišnjaka postat će pretile odrasle osobe. Zato je dobro da kao roditelji poznajemo normalnu dinamiku rasta i tjelesnog razvoja dojenčeta kako bismo mogli uočiti odstupanja.

U prvoj godini života bebe rastu brže nego ikada poslije u životu: u dobi od oko 4 do 6 mjeseci udvostruče svoju tjelesnu težinu, a do prvog rođendana je utrostruče. Ovisno o građi tijela i dužini (poslije visini) dojenčeta, ovaj ritam rasta može imati odstupanja koja se još uvijek toleriraju. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati i bilježiti prirast težine i dužine dojenčeta kod nadležnog pedijatra.

Na već podužu listu prednosti koje pruža dojenje može se dodati i prevencija od pretilosti u ranom djetinjstvu. Zaštitni efekt dojenja najvjerojatnije je vezan uz optimalni sastav majčina mlijeka, zbog kojeg dojena djeca sporije dobivaju na težini od djece koja su na adaptiranom mlijeku, ali se ta pretpostavka još istražuje. Sastav majčina mlijeka mijenja se tijekom podoja pa ono na kraju sadržava znatno više masti nego na početku, a masti su te koje će zasititi dojenče pa će ono prestatisisati. Njihnemauadaptiranommlijeku, pabebekojesehranenjimelakšedobivajunatežini. Nažalost, stopa dojenja u Hrvatskoj još je vrlo niska. Kada dijete navrši četiri mjeseca, u Hrvatskoj više od 50% majki prestane s dojenjem, a samo 20% djece ostaje dojeno nakon šest mjeseci starosti.

Optimalno dojenje uključuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci života djeteta i odgovarajuću dohranu nakon tog razdoblja, s nastavkom dojenja do dvije godine i više.

Ako bebu hranite adaptiranim dojenačkim mlijekom, poštujte preporučene omjere kod pripreme i izbjegavajte dodati još jednu mjericu praha ili žitarica u mlijeko, osim ako pedijatar nije tako savjetovao. Ako beba prestane jesti prije nego što isprazni bočicu, ne treba inzistirati da je popije do kraja.

I prerano uvođenje čvrste hrane također može uzrokovati pretilost. S dohranom zato ne treba počinjati prerano, a u jela koja pripremate za dojenče ne treba dodavati šećer i sol. Bitno je da je za dojenče mlijeko hrana, a ne piće. Najbolje je piće obična voda, a slatki sokovi i slični zaslađeni napici donose nepotrebne dodatne kalorije. Prije navršenih 12 mjeseci u dječju prehranu ne bi trebalo uključiti slatkiše. Još je jedna stvar važna – fizička aktivnost. Kada dijete prohoda, pokušajte ga što više poticati na samostalno hodanje i provesti više vremena na dječjem igralištu nego u vožnji kolicima.

Tekst: Andreja Strelec Dučak, nutricionistica za časopis Moje dijete

Foto: Profimedia