Naše društvo, koje je opsjednuto brojevima, često čini pritisak na majke koje doje i ne znaju koliko je točno mlijeka dijete primilo. Ipak, postoji nekoliko načina po kojima možemo znati da je dijete sito. Dugoročno zadovoljavajući prirast tjelesne težine najbolje govori da dijete jede dovoljno majčina mlijeka. Treba imati na umu da je Svjetska zdravstvena organizacija iznijela nove poboljšane tablice prirasta tjelesne težine za dojenu djecu. Kako znati:

1. Karakteristično sisanje Dijete koje dobiva zadovoljavajuću količinu majčina mlijeka siše na karakterističan način. Kada dijete dobiva mlijeko (a ne mora značiti da ga dobiva ako mu se dojka nalazi u ustima i ako ono pokazuje neke pokrete slične sisanju), postoji karakteristična stanka kada dijete maksimalno otvori usta i neposredno prije nego što ih zatvori. To se zove pravilno sisanje (širom otvorena usta − stanka − zatvorena usta). Što je stanka duža, dijete je više pojelo.

Pogrešno je govoriti majci da doji 20 minuta na jednu, pa isto toliko na drugu dojku. Ako dijete pravilno siše, ono može pojesti zadovoljavajuću količinu i samo na jednoj dojci. Ako je dojenje nepravilno, dijete se neće najesti ni ako siše 20 sati i neprestano će biti gladno.

2. Stolica Prva novorođenačka stolica naziva se mekonij. Tamne je boje, gusta i ljepljiva. Mekonij se nakupi u djetetovu probavnom traktu tijekom trudnoće, te dijete prvih nekoliko dana nakon rođenja ima mekonijalnu stolicu. Otprilike trećega dana stolica počinje mijenjati boju i konzistenciju. Što više novorođenče dobiva majčina mlijeka, to je stolica svjetlija.

Novorođenče može imati stolicu i nakon svakog obroka. Varijacije u boji stolice nakon mekonija ne moraju nas zabrinjavati. Praćenjem broja i količine djetetove stolice (a da pri tome ne postanemo opsjednuti time) možemo znati da dijete dobro napreduje. Neka djeca koja se isključivo hrane majčinim mlijekom mogu nakon 3 do 4 tjedna života naglo promijeniti broj stolica, te imati stolicu svaki treći dan ili čak i više od toga. Ta je situacija normalna i, ako ne postoje nikakve druge smetnje, ne treba poduzimati nikakve korake.

3. Mokrenje Ako 4 − 5 dana života dijete na dan ima 6 mokrih pelena (ne samo vlažnih), možemo biti sigurni da jede dovoljno. Treba pripaziti na težinu iskorištene pelene, jer nove generacije pelena upijaju svu tekućinu pa je teško procijeniti koliko su pelene uistinu mokre. Naravno, to se odnosi na isključivo dojenu djecu.

Ako se djetetu daje ekstra vode (što je potpuno nepotrebno za dojenu djecu), težina pelene nije pouzdan pokazatelj količine majčina mlijeka koje je dijete posisalo. Boja urina je nakon prvih nekoliko dana života najčešće bezbojna ili lagano žućkasta. Tijekom 2 do 3 dana života urin može biti ružičast, što nije razlog za brigu. Najvažnije od svega je pravilno sisanje, odnosno pravilan položaja.

Nekoliko činjenica na osnovi kojih ne možemo procijeniti dojenje:1. Punoća dojke

Punoća dojke nije dobar pokazatelj količine majčina mlijeka koje je dijete posisalo. Ta se situacija zna promijeniti za nekoliko sati. Često žene koje učestalo i pravilno stavljaju djecu na prsa nikada i ne osjete pretjeranu punoću u dojkama. No, katkad navre više mlijeka nego što je djetetu potrebno. Ni u jednoj ni u drugoj situaciji ne možemo biti sigurni da je dijete popilo dovoljno mlijeka ako nam je pokazatelj samo punoća prsa.

2. Dijete spava cijelu noć

Ova činjenica nije pokazatelj da je dijete popilo dovoljno majčina mlijeka. Naprotiv, dijete staro 10 dana, ako spava cijelu noć, najčešće nije dovoljno jelo. Poznato je da dijete koje previše spava i ne traži samo za jesti ne dobiva dovoljno mlijeka. Ima mnogo iznimaka, ali u ovom slučaju treba potražiti pomoć stručnjaka.

3. Dijete plače nakon podoja

Iako dijete može plakati nakon obroka zbog gladi, postoje i drugi razlozi zašto dijete plače. Ne treba ograničiti vrijeme podoja. Bolje bi bilo završiti s hranjenjem na jednoj dojci, a tek onda prijeći na drugu, ako dijete to želi.

4. Dijete se često hrani i/ili se hrani vremenski dugo

Jednoj je majci hraniti dijete svaka tri sata prečesto, dok je drugoj majci isto to razdoblje prekratko. Jednoj je majci hraniti dijete 20 minuta predugo, a drugoj prekratko. Ne postoji pravilo koliko dugo ili koliko često treba hraniti dijete. Nije točno da ono dobije 90% hrane u prvih 10 minuta sisanja.

Djetetu treba dopustiti da samo odredi raspored svojega hranjenja. Treba zapamtiti da dijete može biti i 24 sata na prsima, ali ako ne siše pravilno, neće popiti ništa ili će popiti nedovoljno. Ako dijete samo dvije minute jede pravilno, može posisati dovoljno za obrok.

Ako dijete brzo zaspi na dojci, postoje određeni postupci kojima možemo "nagovoriti" dijete da nastavi jesti. Ako ipak nema dovoljno mlijeka i nadohrana je stvarno nužna, postoje načini na koje se mogu hraniti djeca bez uporabe umjetnih duda.

5. Mogu izdojiti samo pola količine potrebne za obrok

To ne znači apsolutno ništa i zbog toga se ne treba zabrinjavati. Zato ne treba izdajati prsa samo "da biste znali". Većina majki ima dovoljno mlijeka. Najčešći je problem što dijete ne dobiva dovoljno mlijeka koje bi moglo dobiti i koje je u dojci. To je zbog lošeg položaja ili nepravilna sisanja ili oboje. Ovi problemi najčešće se lako mogu riješiti.

6. Dijete želi bocu nakon podoja

To ne mora značiti da je dijete gladno nakon dojenja, a takav način provjere šteti kvalitetnom dojenju.

7. Dijete staro pet tjedana odmiče se od dojke, ali se čini da je još gladno.

To ne mora značiti da je majčino mlijeko "presušilo" ili izgubilo kvalitetu. Tijekom prvih tjedana života djeca obično zaspu na dojci kada se protok mlijeka smanji, čak i kada nisu završili s hranjenjem.

Starija djeca (4 − 6 tjedana) nemaju više potrebu zaspati na dojci za vrijeme hranjenja, te se često odmiču od dojke. To ne znači da se količina mlijeka promijenila, nego se mijenja dijete. Postoje određene metode (pritisak na dojku) da dijete "nagovorimo" da nastavi dojiti.

Treba imati na umu da je svako dijete drugačije i drugačije pristupa hranjenju. Jedino što je zajedničko svoj djeci jest činjenica da je majčino mlijeko najbolja moguća hrana koju dijete može dobiti u prvim danima svojega života, te da se isključivo dojenom djetetu ne treba dodavati nikakva tekućina.

Mame s iskustvom i one koje ga tek trebaju steći, pridružite nam se na forumu na temi Problemi s dojenjem!

Tekst: Barbara Finderle, primalja, bacc. ms., predsjednica Hrvatske komore primalja; preuzeto iz Primaljskog vjesnika

Foto: Thinkstock