Dojenje − najbolji izbor za dijete

Dojenje je najprirodniji i najzdraviji oblik prehrane djece novorođenačke i dojenačke dobi. Majčino je mlijeko najbolja hrana za dojenče, sastav je mlijeka jedinstven, a pozitivan utjecaj dojenja na majku i dijete dokazala su brojna istraživanja. Dojenje je i društvena aktivnost uz pomoć koje se razvija snažna veza između majke i djeteta. Odluku o dojenju treba donijeti majka: riječ je o njezinu tijelu, njezinu načinu života i o ulozi koju ne može dijeliti. Partner koji pruža potporu, kao i okolina naklonjena dojenju, često će omogućiti ženi da prebrodi poteškoće.

Rani početak

Početak dojenja nije lagan. Djeci treba obzirno pokazati kako da se koriste svojim refleksom sisanja. Imajte povjerenja u to da ćete djetetu moći pružiti sve što mu je potrebno i da će ono to moći primiti. Ne odustajte prije nego što sebi pružite priliku da iskusite predivno razdoblje koje je pred vama kada početne poteškoće nestanu, a mlijeko kao čarolijom bude uvijek spremno kad dijete poželi jesti.

Za proces dojenja važan je rani početak, tijekom prvih sat vremena od porođaja, dok je dijete budno, a nagon za sisanjem jak. Dojke u tim trenucima sadrže kolostrum koji se počinje stvarati u trudnoći. Kolostrum je gusta tekućina tamnožute do narančaste boje, predstavlja “prvo cjepivo” jer sadrži veliku količinu zaštitnih tvari koje štite novorođenčad od infekcija, potiče probavu te smanjuje učestalost žutice, a njegova je količina prilagođena veličini djetetova želuca (5 do 7 ml prvi dan nakon rođenja). Stvara se do trećeg dana nakon porođaja, kad se počinje stvarati obilnije, rjeđe, prijelazno mlijeko. Količinom ga je više, bjeličasto je i manje gustoće. Od trećeg tjedna nakon porođaja izlučuje se zrelo mlijeko. Sastav mlijeka mijenja se i tijekom podoja. Prvo se izlučuje tzv. predmlijeko plavičasto-bijele boje, koje sadržava mnogo vode, ali i osigurava bjelančevine, šećere i druge hranjive tvari. Na kraju podoja izlučuje se tzv. zadnje mlijeko, koje sadržava veliku količinu masti i daje djetetu osjećaj sitosti.

Pravilan položaj

Ispravan položaj pri dojenju podrazumijeva način na koji majka drži dijete i način na koji je dijete prihvatilo dojku. Nerijetko postizanje pravilnog položaja na dojci, osobito u početku, zahtijeva mnogo truda i strpljenja. Položaji mogu biti od ležećeg u kojem se možete vrlo udobno smjestiti do sjedećeg, unakrsnog hvata u položaju kolijevke, položaja pod rukom... Važno je da ste opušteni i da imate dobar oslonac za leđa, ramena i laktove. Ako dojenje počnete u napetom položaju, tako će vjerojatno proći i ostatak podoja i bit će vam sve teže. Potražite pomoć stručnog osoblja u bolnici, patronažnih sestara nakon povratka kući ili iskusnih prijateljica.

Da bi dijete pravilno prihvatilo dojku, držite ga tako da su njegova glava, vrat i tijelo u istoj ravnini i da je uvijek okrenuto prema vašem licu. Nosić je u razini bradavice, a djetetovu usnu dodirnite bradavicom i pričekajte da širom otvori usta. Zatim ga privucite brzim pokretom i u usta mu stavite veći dio bradavice i areole. Jezik mu mora biti ispružen ispod bradavice, a usne ispupčene prema van. Djetetov nos i brada moraju dodirivati dojku ili biti udaljeni samo milimetar-dva. Da je dijete dobro uhvatilo dojku, znate po izostanku boli, po tome što je vidljivo nekoliko brzih pokreta, a zatim pokreti čeljusti i obraza tijekom dojenja postanu spori, duboki i ritmični, čuje se gutanje, a dijete je smireno. Ako čujete coktanje, ako djetetova usta nisu puna dojke, to znači da nije pravilno uhvatilo bradavicu i trebate pokušati ponovo. Laganim stavljanjem prsta u kut djetetovih usta oslobodite podtlak kojim dijete drži dojku, lagano izvucite dojku i pokušajte ponovo.

Stimulacija mlijeka

Formula uspješnog dojenja vrlo je jednostavna: više dojenja = više poticaja = više mlijeka. Novorođenčad treba dojiti često i bez strogog rasporeda. Ne gledajte na sat, dojite na zahtjev. Brzo ćete naučiti prepoznati znakove da je dijete gladno: budno je, nemirno, okreće glavicu kao da nešto traži, cmokće, gura ručice u usta. Bebe imaju veliku potrebu za sisanjem jer im to donosi ugodu. Majčino je mlijeko lako probavljivo pa djeca češće jedu. Minimalan je broj podoja tijekom 24 sata u novorođenačkoj dobi od 8 do 12. Maksimalnog broja nema. Dojena djeca ne trebaju ni čaj ni vodu. Naprotiv, to se može kositi s njihovom željom za dojenjem i uzrokovati probleme s lučenjem mlijeka.

Ako dojite na zahtjev, beba nakon hranjenja izgleda zadovoljno i opušteno, ima 6-8 mokrih pelena i 2-5 stolica dnevno koje su rijetke, zlatnožute, zrnate strukture. Mogu biti i zelenkaste dok u njima ima tragova mekonija ili zbog unosa previše prvog, vodenastog mlijeka. Zelena stolica nije znak gladi, no da biste bili sigurni, potražite savjet patronažne sestre.

Teškoće prilikom dojenja

Koliko god dojenje bilo prirodno, ipak nije instinktivno. S dojenjem vrijedi početi bez obzira na to koliko dugo kanite dojiti. I najkraće razdoblje korisno je za dijete. Upornost i samopouzdanje, kao i potpora okoline, nužni su vam da prebrodite probleme i ovladate umijećem dojenja. Evo najčešćih teškoća.

Oblik bradavica

Dojiti se može bez obzira na veličinu i oblik bradavica. U ovakvim slučajevima važno je da se dijete stavi na dojku što prije jer mu se daje mogućnost da usvoji pravilnu tehniku sisanja kao i priliku da izvuče ravne ili uvučene bradavice. U zadnjem tromjesečju trudnoće katkad pomaže nošenje tzv. školjke za formiranje bradavice koja se može nabaviti u ljekarni. Prije podoja preporučuje se ručno izdajanje manje količine mlijeka kako bi se omekšalo područje areole, što olakšava prihvat bradavice, a može dovesti i do njenog formiranja. Bradavicu možete dotaknuti i kockicom leda − sigurno će se ispupčiti − ili izdojiti malo mlijeka djetetu izravno u usta i tako ga potaknuti na prihvat dojke. Umjetne bradavice (šeširići) mogu pomoći, no važno je da majka isproba sve druge tehnike jer kod hranjenja preko šeširića dijete treba upotrijebiti više snage tijekom podoja, što ga brzo umara, a i guta više zraka.

Bolne i oštećene bradavice

Najčešći je uzrok te poteškoće neispravan položaj i loša tehnika sisanja. Nakon popravka tehnike slijedit će olakšanje, a oštećene bradavice prije podoja možete ohladiti kockicom leda i učiniti ih manje osjetljivima na bol. Podoj započnite na manje oštećenoj bradavici, a kad dijete počne mirnije sisati, prebacite ga na oštećenu dojku. Mijenjajte položaje djeteta na dojci, nakon podoja istisnite malo mlijeka i premažite bradavice te ih zračite što je više moguće. Izbjegavajte jastučiće za dojenje, preuzak grudnjak, sapune, neodgovarajuće pumpice, naglo i neispravno skidanje djeteta s prsa.

Zastojna dojka

Ako je dojka puna čvorića, tvrda, topla, bolna ili crvena, najvjerojatnije je došlo do zastoja mlijeka uzrokovanog nedovoljnim pražnjenjem dojki. Može se javiti i povišena tjelesna temperatura, obično do 38,5 stupnjeva. Zastoj mlijeka liječi se pražnjenjem dojke, odnosno djetetovim sisanjem. Prije podoja dobro je dojku istuširati toplom vodom ili zagrijati toplim oblozima, izmasirati i ponuditi djetetu da siše te provjeriti položaj djeteta na dojci. Izdajanje se preporučuje kada majka i nakon podoja osjeća nelagodu ili bol u dojci: tada se treba izdojiti, ali tek toliko da popusti napetost jer bi ponovno potpuno pražnjenje dojke rezultiralo novim stvaranjem mlijeka.

Mastitis

Ako je dio dojke crven i otečen, koža topla i osjećate bol, temperatura je iznad 38,5 stupnjeva − prisutna je upala dojke (mastitis). Dijete i dalje dojite što češće, najprije na nezahvaćenoj dojci, a zatim na upaljenoj da se potakne refleks otpuštanja mlijeka. Prije podoja primijenite topli oblog, masirajte od zahvaćenog područja prema bradavici. Između podoja stavite hladni oblog, mirujte i popijte lijek protiv bolova. Ako u 6-8 sati ne nastupi poboljšanje, potražite liječničku pomoć pa ćete dobiti antibiotsku terapiju.

Podrška i pomoć

Odluka o prehrani djeteta mora biti utemeljena na znanju, a dojenje je “umjetnost” koje se uči. U tom dijelu dolaze do izražaja aktivnosti patronažnih sestara. U trenutku dolaska iz rodilišta mladi roditelji imaju najveću potrebu za potporom jer tada prvi put moraju samostalno preuzeti roditeljsku ulogu. Normalno je da u početku sumnjate u vlastite sposobnosti, pogotovo ako vam je to prvo dijete. Ne očekujte da ćete odmah sve znati, ali tražite pomoć kompetentnih na tom području − patronažnih sestara. Majčino je mlijeko najbolja hrana iz najljepše posude! MD

Prednosti dojenja za bebu i mamu

Dojena djeca manje obolijevaju od upala probavnog, mokraćnog i dišnog sustava te upale srednjeg uha. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi. Manja je učestalost alergijskih bolesti, ekcema, astme, dijabetesa, a smanjuje se i rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti. Majčino mlijeko optimalan je izvor željeza pa je anemija u dojene djece vrlo rijetka. Osim što smanjuje mogućnost karijesa, dojenje pridonosi optimalnom razvoju usne šupljine. Dojenje je najbolja utjeha za dijete i uklanja bol, omogućuje blizak kontakt s majčinom kožom pri svakom podoju, što pridonosi boljoj emotivnoj povezanosti s majkom. Dojena djeca imaju veći kvocijent inteligencije, bolji psihomotorni i društveni razvoj. Osim toga, dojenje je besplatno, ekološko i praktično − uvijek dostupno, idealne temperature i sterilno.

Kod dojilja maternica se nakon porođaja brže smanjuje i vraća u stanje kakvo je bilo prije porođaja te se smanjuje poslijeporođajno krvarenje. Ujedno se smanjuje učestalost majčine slabokrvnosti, a pomaže i u gubitku kilograma te vraćanju poželjne tjelesne težine. Manja je učestalost pojave raka dojke i raka jajnika, smanjuje se rizik od osteoporoze, niža je razina šećera u krvi i viša razina dobrog kolesterola, što bitno smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Patronažna djelatnost Krapinsko-zagorske županije

U svakom broju predstavit ćemo vam aktivnosti patronažne djelatnosti pojedine županije, a započinjemo s Krapinsko-zagorskom županijom. Patronažne sestre doma zdravlja te županije uključene su u projekt “Moja mala sovica” Više o projektu na: www.mojamalasovica.hr

Primarnu zdravstvenu zaštitu Krapinsko-zagorske županije organizira Dom zdravlja KZŽ sa sjedištem u Krapini, a sastoji se od šest ispostava: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Pregrada, Zabok i Zlatar. Patronažnu djelatnost provodi 25 medicinskih sestara prvostupnica. Tijekom godine provodi se niz preventivnih aktivnosti u lokalnim zajednicama − od zdravstvenog odgoja u vrtićima putem igraonica i savjetovališta za kronične bolesnike do aktivnosti prigodom Svjetskog dana bolesnika, Svjetskog dana zdravlja...

Aktivnosti na promociji dojenja najčešće se provode putem organiziranih tečajeva za trudnice na osam lokacija. Jedan je od oblika pomoći majkama koje doje i uključivanje u rad grupa za potporu dojenja. Ondje majke saznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju savjete i emotivnu potporu.

Grupu osniva patronažna sestra koja je i suvoditeljica grupe zajedno s majkom voditeljicom − dobrovoljkom koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu s dojenjem. Grupu čini od pet do deset majki, od kojih većina nema prethodnog iskustva s dojenjem, ali se uključuju i majke s iskustvom kojima su potrebne pomoć i potpora pri dojenju prinove. Sastanci se održavaju jednom mjesečno u prostoriji Doma zdravlja KZŽ.