Koliko često posegnete za nezdravom i brzom hranom i marite li uopće za ono što jedete? Pitanja su to na koja bismo, uvjereni smo, dobili poražavajuće odgovore. Razlozi su brojni, od ekonomskih do onih koji se kriju u ubrzanom načinu života. I ovo potonje, nerijetko koristimo kao izgovor što smo ponovno pojeli nešto s nogu, nešto nezdravo, nešto što nas definitivno neće napuniti energijom koja nam je prijeko potrebna. Alarm za uzbunu odmah bi se upalio za sve one koji takav svoj stil življenja prenose i na djecu. A u Hrvatskoj je situacija povezana s prehranom djece upravo takva, alarmantna.

Prema posljednjem istraživanju 'Europske inicijative praćenja debljine u djece' iz 2018. pokazalo se da u Hrvatskoj 35 % djece u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu te da smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s tim problemom. Gledajući konzumaciju hrane i pića, uočeno je da više od tri puta tjedno 4,3 % djece jede pizzu, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27 % jede kolače, krafne ili pite, 31,1 % ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1 % djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom. Štoviše, 66,5 % djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 % povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9 % školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak.

Nisu li ovi podatci i više no hitan poziv za intervenciju svima onima koji se bave problemom debljine, ne samo u smislu liječenja nego i s istaknutim naglaskom na prevenciji? Itekako jesu! A ono najvažnije, s promjenama je moguće krenuti u samoj obitelji. Ako roditelji žele da im se djeca hrane zdravo, onda najprije trebaju biti uzor tako da se i sami hrane na zdrav način.

Tom posljednjom rečenicom vodili su se u izdavačkoj kući Harfa, kada su odlučili tiskati prvu kuharicu. Čast da otvori novo poglavlje među njihovim izdanjima, dobila je Splićanka Edita Šimić, koja svoja znanja i strast prema kuhanju zdrave hrani već godinama dijeli na svom blogu Kuživancija.

Upravo svojim odnosom prema hrani, Edita svakome može biti inspiracija za promjene. Njezina prva otisnuta kuharica, koja će vas oduševiti i vrhunskim fotografijama i izgledom, uvest će vas u svijet zdrave hrane brojnim savjetima i receptima. 'Jutra uz Kuživanciju' pružit će vam nezaboravan doživljaj i pomoći da na ugodan način započnete zdrav dan u svojoj obitelji.

kako-mi-je-svjesniji-pristup-ishrani-promijenio-zivot-i-sve-njegove-aspekte

A sve to i više je no dovoljan povod za razgovor s Editom, koju sam upitala kako je sve počelo i što ju je potaknulo na promjene.

Prateći tvoj blog Kuživancija shvatila sam da se nisi oduvijek zdravo hranila. Kad si točno osvijestila da moraš nešto mijenjati?

Uvijek sam koketirala sa zdravijom prehranom iako nisam oduvijek znala što ona jest. Ali pravo putovanje je počelo prije desetak godina kada se nikako nisam mogla riješiti bakterije E. Coli! Od tada traje moje zanimanje za prehranu i ne samo prehranu već sve ono što utječe na naše zdravlje, a nalazi se u našoj okolini i u nama samima. Fascinirana sam ljudskim tijelom i duhom, sposobnošću da se prilagođava i mijenja. Zapravo, naše zdravlje je odraz svega što čini našu svakodnevnicu i to me naprosto oduševljava.

Možeš li se prisjetiti nekih osnovnih jela koje si konzumirala tijekom djetinjstva, a za koje misliš da nisu zdravi primjeri te ih unatoč tomu većina roditelja servira svojim potomcima? 

Čokoladne žitne pahuljice za mlijeko i čokoladni namaz na bijelom kruhu. Imala bih ih još za nabrojiti, ali zapravo sve one namirnice koje nose u sebi prazne, siromašne kalorije, puno brašna i šećera. Nitko ne bi trebao tako započeti dan, a djeca još najmanje.

Imaš li neki savjet za roditelje, kako djeci od malena usaditi zdrave navike i razbiti svoje predrasude (koje mnogi imaju) o tome da zdrava hrana nije fina i da će ju djeca odbiti? 

Teško mi je pričati iz perspektive roditelja, jer u toj ulozi nemam iskustva. Vjerujem da mnogo čimbenika utječe na prehrambene navike djeteta, uostalom kao i što utječu na odrasle, ali da je zdrava hrana neukusna, apsolutno nije. Trebali bismo se možda osvrnuti na definiciju zdravog ili bar definirati ono što svakako ne bi trebao biti sastavni dio svakodnevne prehrane, a to je svakako visoko prerađena, nutritivno siromašna hrana. Važno se okrenuti cjelovitim, izvornim, prirodnim i lokalnim namirnicima i već smo puno napravili. Uz samo malo mašte ili inspiracije koju danas možete pronaći na svakom koraku, na putu ste do zdravijih navika.

Koje bi jednostavne doručke iz svoje kuharice ‘Jutra uz Kuživanciju' preporučila roditeljima koji su spremni na promjene? 

Osobno sam ljubitelj i smoothie napitaka i zobenih kaša i zaista se mogu iskombinirati da budu cjeloviti obrok. Od zobenih pahuljica se naprimjer napravi odlično 'čokolino'.

Kako uopće krenuti s promjenama? 

Ljudi uglavnom reagiraju kada zagusti i kada je promjena nužna. Uvijek naglašavam, od edukacije! Educirajte se, čitajte i budite radoznali. Cijelim svojim bićem vjerujem da korjenite promjene dolaze tek uz adekvatno razumijevanje zašto nešto nije dobro za nas. U dijete ne vjerujem i ne mislim da su dobre, jer uglavnom ne mijenjaju navike.

Koje si blagodati osobno uvidjela otkako si promijenila pristup hrani i prepremanju hrane? 

Meni je svjesniji pristup ishrani promijenio život i sve njegove aspekte. Zaista je tako! Cijela priča oko hrane je zapravo vrlo jednostavna, predivna i ponizna. Nema mjesta pretjerivanju i zloupotrebljavanju. Baš ono čemu bismo svi svaki dan trebali težiti, kako u hrani tako i u životu.

Tekst: Josipa Scotti Čavlina

Foto: Instagram @kuzivancija