Kako bi znali razvija li se njihovo dijete zdravo, tj. raste li sukladno predviđenoj krivulji rasta, roditelji bi do devete godine života djecu trebali mjeriti barem dva puta godišnje. Ako djeca rastu manje od pet centimetara godišnje, to, savjetuju stručnjaci, nikako ne bismo trebali ignorirati, jer ranim prepoznavanjem da je prirast na visini nedovoljan, omogućit će pravovremeno otkrivanje određenih zdravstvenih stanja ili bolesti. Odličnom alatu za pračenje rasta djeteta možete jednostavno pristupiti OVDJE; u kalkulator visine dovoljno je, naime, samo unijeti tražene brojke i saznati raste li vaše dijete na zdrav način.

Iako su učinci na rast brojni, prije svega genetski, ali i okolišni; jeste li znali da čitav niz bolesti, kao što su različite teže upalne i kronične bolesti, pothranjenost, endokrinološke, metaboličke bolesti, genetski poremećaji i poremećaji u razvoju koštanih struktura, mogu biti uzrok smanjena rasta. I prehrana, ako je nepravilna – bilo u količini, bilo u kvaliteti (naročito ako se radi o nedostatku bjelančevina), dovest će do zaostajanja u rastu.

Značajan utjecaj na rast imaju hormoni i to prvenstveno hormon rasta (hormon hipofize), tiroksin (hormon štitne žlijezde), spolni hormoni: estrogeni i androgeni te kortizol (hormoni spolnih žlijezda i nadbubrežne žlijezde), inzulin (hormon gušterače), i različiti faktori rasta. Osim kortizola, koji usporava, svi spomenuti hormoni poticajno djeluju na rast te će njihov nedostatak izazvati poremećaje u rastu i razvoju.

"Smanjeni rast možemo definirati kao odstupanje u odnosu na prosječan raspon visine za dob, spol i populaciju ili odstupanje u odnosu na prosječnu visinu roditelja. Prilikom mjerenja i praćenja djece, važno je mjerenje trenutačne tjelesne visine, koja se uspoređuje s referentnim vrijednostima za dob i spol, ali i procjena brzine rasta (izračun prirasta na visini u godini dana). Brzina rasta različita je u različitim razdobljima djetinjstva. Ako dijete usporava s rastom, tj. njegova brzina rasta ne odgovara njegovoj dobi, potrebno je praćenje, čak i ako je visinom još uvijek u rasponu normalnih vrijednosti“, rekla je za Roditelje.hr dr. sc. Nevena Krnić, dr.med., Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb.

Osnovna obrada smanjena rasta uključuje laboratorijske pretrage koje se uzimaju iz uzorka venske krvi, rentgensku snimku šake radi procjene koštane dobi (potencijala rasta), a naknadno je nekada potrebno učiniti i druge specifične pretrage. U slučaju sumnje na manjak hormona rasta, radi se test stimulacije lučenja hormona rasta, pojašnjava ova stručnjakinja.

"Čim je Antun stao na svoje noge, počela sam ga mjeriti i označavati visinu na štoku od vrata. U početku sam to radila radi sebe; htjela sam imati uspomenu, no kasnije mi je pedijatrica potvrdila da radim jako korisnu stvar za njegovo zdravlje. Struka kaže da djecu treba mjeriti dva puta godišnje. Ja sad to radim i malo češće jer mi je fascinantano kako mama svaki put kad vidi Antuna kaže koliko je narastao“, rekla je pjevačica Pamela Ramljak. 

View this post on Instagram

A post shared by P A M E L A (@pamelaramljak) on

Prof. dr. sc. Miroslav Dumić, profesor emeritus, pedijatar, dječji endokrinolog i dijabetolog, kaže kako je upravo zastoj u rastu prvi simptom određene bolesti, posebice ako je povezan s nekim simptomima poput povraćanja, glavobolje i sl. Stoga savjetuje roditeljima neka redovito mjere visinu djeteta na istom mjerilu, ali i prate koliki im je broj cipela i koliko brzo ili sporo prerastaju odjeću. Važno je pratiti trenutačnu visinu, potom koliko ja bila brzina rasta, tj. je li dijete naraslo ispod donje granice te koliko je naraslo u određenom vremenskom periodu.

Osim klasičnih metoda, koje mnogi roditelji najčešće primjenjuju, poput mjerenje uza zid, raste li dijete na zdrav način možete pouzdanije i sigurnije možete provjeriti na kalkulatoru rasta.

*Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom NovaNordisk

Fotografije: Shutterstock