"Higijenu dječjih zubića treba započeti s prvim izbijanjem zuba, s time da to neće biti klasično pranje s pastom, četkicom i kružnim pokretima, kako to čine odrasli, već na samom početku, djetetova igra s četkicom. Nakon svake igre četkicom važno je da roditelj djetetu opere zube. Daljnjim rastom i razvojem motorike, dijete će četkati zube sve bolje, no potrebna mu je roditeljska pomoć pri četkanju barem do šeste godine, odnosno, dok u potpunosti ne savlada tu vještinu. Čim izbije prvi zub, vrijeme je za posjet ordinaciji. To je vrijeme u kojem se dijete samo upoznaje s doktorom dentalne medicine, s ordinacijom, s mirisima i zvukovima.... Tada se ništa ne radi po zubićima. Naime, vrlo je važno  da dijete prvi puta dođe kod stomatologa kad ga ništa ne boli, kad nema nikakvih tegoba, kako bi steklo povjerenje u stomatologa, odagnalo strah od bijele kute i prihvatilo brigu o zdravlju zuba kroz igru. Tada je i meni lakše graditi odnos s djetetom", pojasnila je Mihaela Dijanić, dr. med. dent., aktivni član Udruge za prevenciju karijesa Velika Gorica, koja je na nedavno održanom Family Day-u na Zrinjevcu, u korneru Curaproxa, djeci demonstrirala kako prati zube. 

Istaknula je i to kako, kad je u pitanju zdravlje zuba, kao nacija imamo jako velik problem. Epidemiološke mjere koje prate stanje nacije zovu se KEP indeks, što označava broj zubi koji imaju karijes, plombu ili su izvađeni. Prema podacima iz 2017. godine, naš KEP indeks je 4,18, što znači da svako dijete ima najmanje četiri popravljena, izvađena zuba ili zuba s karijesom, po čemu smo među najlošijima u Europi. Od nas su gori samo Bugari. Kako bi se to stanje popravilo najvažnija je edukacija o prevenciji, o tome da se zubi moraju prati dva puta dnevno u trajanju od dvije do tri minute, o tome da je najvažnije pranje zuba navečer, nakon čega se može piti samo voda...

Koja je četkica najbolja?

"Mi stomatolozi volimo reći kako je najbolja ona koja se koristi. Ja volim preporučiti četkice s gustim rasporedom vlakana, jer gusta vlakna imaju veliku aktivnu površinu, pa operu veću površinu zuba. Nebitno je i koju zubnu pastu koristite; najvažnije je mehanički ukloniti bakterije i naslage s površine zuba“, kaže dr. Dijanić, napominjući kako ipak ne bi preporučila "hard“ četkicu, već mekanu, i to zbog zubnog mesa.

"Mekane četkice najmanje smetaju zubnom mesu. Naime, jako je važno oprati spoj zuba i zubnog mesa. To mjesto nije fiziološki čisto, jer nije kao površina zuba, s koje slina površinski ipak ispere bakterije. Važno je oprati upravo taj kritični dio zuba, gdje se zadržava najviše bakterije, a tvrda četkica previše je agresivna i u konačnici neučinkovita za to područje“, pojašnjava ova stručnjakinja.

S obzirom da djeca najčešće imaju dijasteme ili razmake između zuba, njima nije nužno koristiti zubni konac, jer zbog razmaka četkica dobro može oprati međuprostor. No kad se kompletira trajna denticija, dijasteme se izgube i tada je vrijeme za čišćenje međuzubnih prostora zubnim koncem ili međuzubnim četkicama.

"Konac je po meni rješenje za prednje zube. Zbog svojeg oblika, tj. činjenice da se prednji zubi plošno dodiruju, zubni konac može poprilično dobro očistiti prostor između njih, no za stražnji zubni segment, gdje su zubi oblikovani trbušasto, smatram da je bolje rješenje međuzubna četkica. Najbolje upute o veličini međuzubne četkice svaki će pacijent dobiti od svojeg stomatologa. Naime, međuzubna četkica mora biti odgovarajuće veličine, ni premala ni prevelika, ni proletjeti, ni zapinjati. Ona je dobra kad ju, uz lagani pritisak, možete unijeti u međuzubni prostor", savjetuje dr. Dijanić.

Tekst: D. P.
Fotogrfaije: Robert Gašpert