Visoka temperatura nije nešto čega bi se trebalo plašiti i nije nešto što bi trebalo "skidati" čim se pojavi. Kada se naš organizam razboli (kada ga napadnu virusi ili bakterije) on pokušava izgraditi više leukocita (bijelih krvnih zrnaca) koji su "vojska za borbu protiv neprijatelja" (virusa/bakterija). Da bismo napravili što više "ratnika" (leukocita) treba nam dosta energije, a nju dobivamo tako što organizam povisi temperaturu. Što je viša temperatura, više i brže rade "tvornice za proizvodnju tih ratnika". Dakle, što je viša temperatura, više energije organizam dobije da se izbori s bolešću. Tijelo je umorno, apetit pada jer je to obrambeni način organizma da svu energiju potroši na obranu. Svi drugi pogoni staju ili usporavaju i sve se prebacuje na proizvodnju "ratnika" (imunološkog odgovora na napad) I… što se dogodi kada spustimo temperaturu? Spustimo energiju i brzinu pravljenja naših obrambenih trupa, što znači da ćemo imati manje boraca i da će nam dulje trebati da ozdravimo - po USA studijama, dva dana dulje traje oporavak kod zdravih ljudi bez kompromitiranog imunološkog sustava.

Dakle: temperatura je potrebna i dobra! Nemojte je se plašiti.

Kako bi roditelji trebali postupiti kada dijete dobije temperaturu?

Roditelji moraju pratiti dijete i reagirati u skladu s tim kako se ono ponaša, a ne koji je broj ispisan na toplomjeru. Neka djeca čak i s 39 temperaturom leže u krevetu bez bolova i miruju, te bi njima trebalo davati samo što više tekućine da ne bi dehidrirali i pustiti ih da koriste svu energiju koju prave za obranu. Također, uz tekućinu, potrebni su im i vitamini, kao podrška imunološkom sustavu.

Međutim, ako je dijete u bolovima i ne može spavati ili ne želi dovoljno piti, onda treba misliti o "skidanju" temperature.

Kako djeci spuštati visoku temperaturu?

Prvo što bi trebalo napraviti je istuširati dijete MLAKOM vodom (nikako hladnom jer nema potrebe da se mališan stresira toliko, a i mlaka voda će biti hladnija od temperature koju ono u tom trenutku ima). Ne preporučujem da se stavi dijete u kadu s mlakom vodom jer ako ima visoku temperaturu, tijelom će svojim ugrijati tu vodu i učinak neće biti isti. Dakle tuš konstantno donosi istu temperaturu vode i ujednačeno hladi. Glava djeteta ima veliku površinu i hlađenjem glave brže ćete ohladiti tijelo, dakle, tuširati i glavu i tijelo.

Preporučuju li se "tretmani" naših baka (čarapice s octom ili krumpirom, masiranje alkoholom, preznojavanje)?

Bake najbolje znaju sve. One čuvaju mudrosti koje su se prenosile s generacija na generacije. U narodnim recepturama ima dosta istine, a i iskustva. Ne preporučujem trljanje alkoholom i rakijom. Alkohol suši kožu, a može i da napiti dijete - i od inhalacije alkoholnih para). Voda je sasvim dovoljna. Što se tiče krumpira i octa, može, neće škoditi, jer i dalje nećemo davati lijekove za skidanje temperature (kao što su brufen, paracetamol itd.). Dakle - OK je.

Što se preznojavanja tiče, htjela bih naučiti roditelje jednu stvar o temperaturi. Možda olakša malo brigu i smanji anksioznost.

Ako dijete ima povišenu temperaturu praćenu groznicom, drhtanjem, hladnim rukama i nogama -  to znači da temperatura i dalje raste i da je treba pustiti da raste. Tijelo pokušava cijeli krvotok usmjeriti prema unutra, utopliti centar, a groznicom (kada se dijete trese) se podiže temperatura tijela. U ovom slučaju treba utopliti dijete i pustiti ga da napravi temperaturu koja mu je potrebna za borbu protiv bolesti.

U slučaju da dijete ima povišenu temperaturu i da "gori", da je vruće, preznojava se, dakle da je tijelo stiglo do "željene" povišene temperature (ma koji da je to broj na toplomjeru 38°C, 39°C, 40°C), to znači da temperatura više neće puno rasti i da mu sada možemo pomoći da izdrži ovaj period. Znači, što više tekućine, tuširanje mlakom vodom itd.

Namjerno dajem primjere visokih brojeva temperature čisto da znate da je i to u redu. Broj nije bitan, bitno je stanje vašeg djeteta - kako se ponaša i kako reagira na temperaturu i svoju bolest.

Kada dijete može dobiti febrilne konvulzije?

Naravno, postoji veliki strah roditelja od febrilnih konvulzija izazvanih povišenom temperaturom.

Zapamtite ovo, roditelji: febrilne konvulzije ne nastaju od visoke temperature već od BRZINE rasta kao i pada te temperature. Dakle, ako prebrzo poraste (skoči s 37 do 39 prebrzo - što ne možete, nažalost, kontrolirati) onda može doći da febrilne konvulzije. Može, a i ne mora. Također, ako prebrzo padne temperatura (npr. s 39 na 37) opet može nastati isti problem. Dakle, i ako naglo spustite djetetu temperaturu lijekom, i to može izazvati konvulzije.

Stoga znajte da ne možete kontrolirati nastanak ovog problema i da ako dođe do istog, morate pozvati hitnu pomoć i odmah odvesti dijete liječniku. Febrilne konvulzije se ne liječe u biti i ne mogu izazvati nikakve poremećaje, ali dijete treba pratiti i provjeriti je li sve u redu.

Steps to recovery. Pleasant ill little girl lying on the couch and drinking tea while suffering from cold.jpg
Profimedia 

Opće preporuke - koju hranu i napitke bi trebalo davati djetetu?

Djetetu bi trebalo ponuditi laganu hranu, juhice, voće, vitamine i što više tekućine. Ako dijete ne želi jesti, ne mora, ali mora piti. Kokosova voda je izuzetno slična tjelesnoj tekućini, sadrži i elektrolite i šećere u dobrom omjeru pa možete i to davati djetetu.

Kod beba se preporučuje što više podoja i, ako to ne ide, davanje elektrolitne vode. Ne preporučujem nikakva pića kao što su vode za sportaše - pune su kemikalija, umjetnih boja i šećera.

Kada dijete odvesti kod liječnika?

Ako nastanu febrilne konvulzije, odmah vodite dijete liječniku. Također, ako ste u panici zbog visoke temperature i ne znate što napraviti, možete posjetiti pedijatra ili ga nazvati. Ali ako je samo visok broj na toplomjeru, a dijete OK, ne vodite ga odmah u hitnu. Imate vremena da ga hidrirate, pratite i date mu što više vitamina. Pričekajte dan-dva da vidite kako se odvija bolest. Ako počinje kašalj, bol u ušima, proljev ili bilo što drugo, dijete odvedite na pregled.

Ne treba skakati na prvu loptu i pri svakoj visokoj temperaturi odmah juriti kod liječnika. Čekaonice su pune virusa, te ćete dijete izložiti drugim infekcijama u trenutku kada mu je imunitet već slab i bori se s jednom od bolesti.

Koliko bi dijete nakon normaliziranja temperature trebalo ostati kod kuće (kada može u vrtić, školu)?

Ja sam za to da što dulje bude kod kuće. Bar dan-dva nakon temperature i povlačenja simptoma dijete mora ostati kod kuće, da se opravi organizam. Također, ovisi o tome je li ljeto ili zima, jer zimi ima više bolesti, pogotovo u sezoni gripe, pa će preranim vraćanjem u kolektiv, dijete biti u većem riziku da se ponovo razboli jer nema dovoljan broj "ratnika", leukocita, za obranu od bolesti.

mother check the temperature of baby with non contact thermometer.jpeg
Profimedia 

Koja je najpouzdanija metoda mjerenja temperature?

Moj savjet je da ne trošite novce na neke moderne i skupe toplomjere i da ne radite "matematiku" oduzimanja/dodavanja stupnjeva u ovisnosti mjeri li se oralno, rektalno ili aksilarno (ispod pazuha). Kao što sam navela, to je samo BROJKA. Bitno je vaše dijete - kako se ono ponaša i kako izgleda. Pratite njegov organizam i njegov ritam.

Imajte neki toplomjer u kući čisto da možete pratiti stanje, ako vam je tako lakše. Naše bake su mjerile nadlanicom temperaturu, i bitno im je bilo samo da znaju "gori" li dijete ili ne "gori". Nije bilo važno je li temperatura 38.1 ili 37.9°Celzijusa.

I za kraj, rekla bih nešto o lijekovima koji se obično koriste "protiv" temperature: Ibuprofen (advil, brufen, motrin - različita imena za isti lijek) i Acetaminofen (paracetamol, tylenol...).

Ako dođe do toga da je lijek (sirup) potreban, roditeljima bih preporučila Ibuprofen. Acetaminofen pri svom razlaganju prolazi kroz jetru i može izazvati dosta nuspojava. Može povećati rizik od astme, alergija, može oštetiti jetru. Također, smanjuje razinu supstance zvane glutation u organizmu koja je glavna pomoć organizmu da ukloni otrove, teške metale i kemikalije iz tijela - kada nje nema, jetra se teško bori s toksinima. Dakle, NIKADA ne dajte acetaminofen (paracetamol) prije i poslije cijepljenja jer će cjepivo biti puno toksičnije za tijelo nego inače.

Tekst: dr. Biljana Uzelac, specijalist pedijatrije

Fotografije: Profimedia