Poznato je da s navršenim prvim rođendanom prosječno dijete koje je bilo hranjeno adaptiranim mlijekom ima manju visinu i veću težinu u usporedbi s djetetom na majčinim prsima. Dijete na adaptiranom mlijeku u prosjeku manje naraste, a više se udeblja te je u prosjeku manje pokretljivo i motorički razvijeno. Takav napredak podržavaju tablice normi prema kojima bi dijete u prvoj polovini godine trebalo svaki mjesec dobivati 600 do 800 g, a po 500 do 700 g u drugoj polovini godine. No, radi se o tablicama koje su napravljene na osnovu podataka dobivenih istraživanjem djece hranjene adaptiranim mlijekom. Dinamika razvoja djece na prsima je drukčija.

Djeca na prsima s godinu dana pokazuju da više su rasla, manje se debljala i s godinu dana starosti motorički su pokretljivija. Manji porast težine rezultat su naprednije motorike i veće aktivnosti djeteta. Djeca koja doje, obično između 4. i 6. mjeseca počinju aktivnije svladavati nove motoričke vještine, pokušavaju sjesti, neki pokušavaju puzati i tada porast njihove težine iznosi 500 do 600 g na mjesec. U drugoj polovici godine porast je manji. Od 6. do 9. mjeseca dojena djeca dobivat će 300 do 500 g na mjesec, a poslije 9. mjeseca kada već mnogi počinju s prvim koracima, samo 100 do 300 g na mjesec. Ti podaci uvelike odudaraju od podataka o djeci na adaptiranom mlijeku. Za dojenu djecu moraju postojati druge norme.

Što napraviti ako je vaše dijete dobilo manje nego što preporučuju navedene norme za dojenu djecu?

  • Razmislite je li u posljednje vrijeme bilo razloga zbog kojih se vaše dijete sporije napreduje. Ti razlozi mogu biti, primjerice, stres (i mamin i djetetov), bolest (i mamina i djetetova), promjena majčine hormonalne slike (primjerice, neki hormonalni kontraceptivi mogu smanjiti proizvodnju mlijeka), povećanje razmaka između pojedinih podoja. Katkad cijepljenje, plivanje ili masaža mogu usporiti ili čak potpuno zaustaviti tempo porasta težine kod djeteta.
  • Jeste li promijenili nešto u učestalosti ili načinu kako ste inače dojili? Prvih mjeseci normalno je da dijete sisa 10 do 15 puta u roku od 24 sata. Dojenje se, radi održavanja laktacije i malog kapaciteta djetetova želuca prvih mjeseci života, mora odvijati i noću. U noćna se dojenja svrstavaju ona između 3 i 8 sati ujutro. U tom je razdoblju potrebno najmanje dva puta dojiti jer je tada najaktivnija proizvodnja prolaktina, hormona koji održava laktaciju.
  • Majke često smatraju da je za laktaciju presudno paziti na vlastitu prehranu, odmaranje i prema potrebi uzimanje čajeva za povećanje količine mlijeka. Sve te mjere mogu utjecati na proizvodnju mlijeka, ali nisu presudne. Ako je majka pod stresom ili griješi kod dojenja jer primjerice prerijetko stavlja dijete na prsa, može piti beskonačno mnogo čajeva za laktaciju, jesti samo najbolju hranu i puno spavati, no na količinu mlijeka i, konačno, na porast težine kod djeteta to neće imati velik utjecaj. Za veću količinu mlijeka je u prvome redu važno češće stavljati dijete na prsa, potražiti stručan savjet oko dojenja i izbjegavati stres.
  • Ako češće stavljanje na prsa u roku od 24 sata (obavezno i noću), ne rezultira djetetovim zadovoljstvom, dobrim i uspješnim podojima, tad dajte djetetu adaptirano mlijeko na bočicu. Posavjetujte se s pedijatrom i savjetnicima za dojenje koji će ukloniti sve eventualne pogreške pri dojenju i reći vam savjet kako se dalje ponašati.

Tekst: Roditelji.hr
Fotografija: Profimedia