Svake godine u prvom tjednu kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja, a ovogodišnji je protekao u znaku kratice #WBW2020, tj. naglasak je stavljen na utjecaj dojenačke prehrane na okoliš. Za razliku od prehrane dojenačkom formulom, dojenjem se, kažu u HZJZ-u, ne stvara otpad. Zatim, dojenje ne zahtijeva dodatne proizvodne lance i procese koji imaju negativan utjecaj na okoliš te doprinose klimatskim promjenama. Konačno, priprema dojenačke formula zahtijeva zagrijavanje vode za što je potrebna potrošnja dodatne energije, što također nepovoljno djeluje na okoliš. Prekrasne, ali realne, fotografije dojenja iz objektiva poznate fotografkinje pogledajte OVDJE.

"Dojenje je jednostavno, besplatno i dostupno, a pri tom nosi brojne koristi za dijete, majku, ali i cijelo društvo, dok neostvarivanje dojenja nosi povećane rizike za zdravlje. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dojenje bi trebalo započeti unutar prvog sata od djetetova rođenja i isključivo dojenje nastaviti do navršenog šestog mjeseca djetetova života, što znači da dijete ne konzumira drugu tekućinu ili krutu hranu, čak ni vodu, uz izuzetak oralne otopine za rehidraciju ili kapi/sirupa s vitaminima, mineralima ili lijekova“, kažu u HZJZ-u napominjući kako je dojenje  jedinstvena mjera očuvanja zdravlja djece od najranije dobi budući da potiče tjelesni, emocionalni, osjetilni i kognitivni razvoj djeteta te ima i obrambenu funkciju protiv zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti te doprinosi bržem oporavku dojenčeta nakon bolesti. Dojenje ima i pozitivan učinak na zdravlje majki umanjujući rizik razvoja rana jajnika i dojke, dodatno ne opterećuje obiteljske financije i, što nije manje važno, sigurno je za okoliš. Svoje iskustvo dojenja dvoje djece istovremeno, 2-godišnjakinje i novorođenčeta, za Hrvatsku udrugu grupa za potporu dojenju, ispričala je mama Gabrijela.

"Pripremajući se za drugu trudnoću, mamila me ideja o nastavku dojenja i dojenje u tandemu. Bile su mi predivne priče i iskustva o dojenju dvoje djece što sam ih čitala od bliskih forumašica. Dan prije Jonina rođenja, Ema mi je bila na prsima svako malo; ustrajala u tome nadajući se da će pokrenuti trudove, jer je mališan kasnio nekoliko dana. Možda je i imalo efekta, jer su navečer trudovi konačno krenuli. Jonu sam ugledala slijedeće prijepodne, sveg crvenog i ljepljivog i po mojoj želji odmah su mi ga stavili na prsa, još uvijek povezanog pulsirajućom pupkovinom. Maleni je odmah našao put do bradavice i vukao. Ne moram reći da je Ema jedva dočekala da stignemo kući i da si ‘potegne koji gutljaj’. Probala sam ih dojiti istovremeno, no nije mi se sviđalo, moram priznati. Neusklađenost u njihovom intenzitetu sisanja jednostavno mi nije odgovarala. A kako je nisam mogla samo tako odbiti, dogovorile smo se da doji prije ili nakon Jone. Ionako je kratko trajalo. I to je bilo u redu! Kako je Jona rastao, sve je bilo lakše", ispričaja je ova mama.

Ipak, neke žene ne mogu dojiti (tekst o 10 grešaka kojima sabotiramo dojenje, pročitajte OVDJE) ili to ne žele, što je također legitimno pravo.

Do 1993. godine, kada je UNICEF

započeo s projektom „Rodilišta prijatelji djece“, odvajanje djece i majki odmah

po rođenju bio je uobičajeni postupak u hrvatskim rodilištima, a stope dojenja

bile su među nižima u svijetu.

Danas je Hrvatska

među pet najuspješnijih zemalja po provedbi ove inicijative (uz Novi Zeland, Litvu, Švedsku i Norvešku), a prestižnu

titulu „Rodilišta prijatelji djece“ trenutačno nose sva hrvatska rodilišta. To

je doprinijelo tome da je danas 78,9 posto djece u Hrvatskoj, od rođenja do

drugog mjeseca života, isključivo dojeno, na što su u UNICEF-u posebno ponosni.

Pored nutritivnih prednosti, dojenje pospješuje razvojne procese kao što su neurološki, kognitivni, društveni i emocionalni razvoj, a utječe i na djetetovo zdravlje u odrasloj dobi. Pretilost je također povezana s dojenjem. Među pretilom je djecom od 12 do 24 djece koja nisu bila dojena. Također, majkama koje doje maternica se nakon poroda brže vraća u prvotni položaj, one manje krvare i manje su podložne anemiji te imaju za 28 posto manju šansu za obolijevanje od karcinoma dojke te za čak 38 posto od raka jajnika.

I prof. dr. Josip Grgurić, koordinator UNICEF-ovog programa ''Rodilišta prijatelji djece'' i predsjednik Povjerenstva za promicanje dojenja Ministarstva zdravstva, upozorava kako je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a da se sva djeca prvih šest mjeseci isključivo doje majčinim mlijekom, a da se nakon tog razdoblja nastavi s dojenjem uz odgovarajuću dohranu krutim namirnicama, najmanje do navršenih godinu odnosno dvije godine života djeteta, pa i duže ako to odgovara majci i djetetu. No, u Hrvatskoj, u stručnim krugovima, još uvijek postoji otpor toj ideji.

"Podaci pokazuju da se gotovo svako drugo dijete nadohranjuje već nakon četiri mjeseca starosti i to na preporuku pedijatara“, kaže prof. dr. Grgurić.

Dodaje kako uvođenje

dohrane drugim vrstama hrane nakon četvrtog mjeseca života nema utvrđenih

energetsko-nutritivnih prednosti u odnosu na uvođenje dohrane s navršenih šest

mjeseci. Dapače, ranijim uvođenjem supstituta za mlijeko dojenčetu se uskraćuju

imunološki i drugi protektivni učinci dojenja. 

Iz tog se razloga Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF-a i Američka pedijatrijska akademija u svojim najnovijim preporukama zalažu za isključivo dojenje do šestog mjeseca dojenačke dobi, no mnogi se pedijatri u Hrvatskoj, kako kazuje prof. dr. Grgurić, još uvijek drže starih smjernica. 

Zaštita, promicanje i

podržavanje dojenja javnozdravstveni je prioritet Republike Hrvatske i dio je

Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. godine, a Vlada

Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program za zaštitu i promicanje

dojenja u Hrvatskoj za razdoblje 2018. − 2020.  godine. Cilj je

Nacionalnog programa povećati udio isključivo dojene djece do navršenih šest mjeseci

života, nastaviti provođenje promicanja dojenja u jedinicama intenzivnog

neonatalnog liječenja i njege, u rodilištima i dječjim bolničkim odjelima, kao

i poticati djelovanje i rad zajednice na zaštiti i promicanju dojenja.

Kako bi ispunilo uvjete za dobivanje titule "prijatelj djece“ rodilište mora dokazati da je uspješno primijenilo „10 koraka za uspješno dojenje”, a što obuhvaća niz mjera za poticanje dojenja odmah nakon poroda te podršku majkama i nakon izlaska iz rodilišta. Taj status nije trajan, jer se rodilišta ponovno ocjenjuju svake tri godine.

Do sada je reviziju prošlo 15 rodilišta (od njih 31). Niti jednom rodilištu nije oduzeta titula, iako se za neke uspostavilo da ne ispunjavaju sve uvjete pa su dobili rok od šest mjeseci da isprave propuste.

Većina rodilišta pala je već na prvom koraku jer se uspostavilo da nemaju izrađen program provedbe projekta. Drugi je važan korak edukacija zdravstvenih djelatnika, a treći stvaranje uvjeta za zajednički boravak majke i djeteta, jer se pokazalo da su za uspjeh dojenja, ali i sam djetetov psihofizički razvoj, neizmjerno važni kontakt majke i bebe kože-o-kožu nakon rođenja te hranjenje na zahtjev djeteta, a što se može postići samo ako majka i dijete borave u istoj sobi.

Ako ste rodile u 2018. ili 2019. godini i želite sudjelovati u velikom istraživanju Udruge Roda o trudnoći, porodu i babinju, OVDJE možete ispuniti anketu. Izvještaj s rezultatima najnovije ankete biti će dostupan u rujnu 2020. Prezentirat će se na stručnim skupovima i koristiti u izvješćima o ljudskim pravima u Hrvatskoj.

Tekst: I. K., D. P.
Fotografije: Shutterstock