Znanstveno je dokazano da dojenje ima niz dobrobiti, kako za dijete tako i za samu majku, pa Svjetska zdravstvena organizacija majkama preporučuje da prvih šest mjeseci života svoje bebe isključivo doje. U isto vrijeme, istraživanje koje su proveli australski znanstvenici sa Sveučilišta u Queenslandu, pokazalo je kako tek trećina majki doji.

U istraživanju australskih znanstvenika analizirani su podaci 2888 majki i 5340 djece, uključujući i podatke australske Longitudinalne studije o zdravlju žena, u kojoj je sudjelovalo 1879 majki i 3018 djece. Pokazalo se da je samo trećina novorođenčadi u prvih šest mjeseci života bila isključivo hranjena majčinim mlijekom. Iako postoji globalni pritisak da se taj postotak poveća na 50 posto, on još uvijek iznosi  34,4 posto,  pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu "Journal of Human Lactation“.

Voditeljica istraživanja, dr. Katrina Moss, rekla je da majke uglavnom prestanu dojiti zbog nedostatka mlijeka ili poteškoća s dojenjem, kao što su začepljenja mliječnih kanalića i upale tkiva dojke.

Istraživanje je detektiralo i pet različitih praksi

hranjenja kod majki koje ne prakticiraju isključivo dojenje u prvih šest

mjeseci. U najvećoj manjini su majke koje nikada nisu dojile. Takvih je svega

3,9 posto. Majki koje su dojile manje od šest mjeseci je 20,8 posto. Majki koje

su dojile su do šest mjeseci, ali su prehranu svojih beba dopunjavale

adaptiranim mlijekom, je 6,8 posto, dok je majki koje su već u prvih šest

mjeseci u prehranu uključile krutu hranu 24,5 posto. Posljednju skupinu čine

majke koje su kombinirale dojenje, adaptirano mlijeko i krutu hranu. Takvih je

9,7 posto.

"Ako majke naiđu na probleme s dojenjem, najčešće ili dopunjuju prehranu svojih beba ili u potpunosti odustaju od dojenja", rekla je dr. Moss. Dodala je kako problemi s dojenjem, u kombinaciji s pritiskom društva na dojilje, mogu povećati rizik od razvoja perinatalne anksioznosti i depresije koju iskusi do 20 posto majki. Postnatalna depresija posebno je zastupljena kod žena koje su planirale dojiti, ali su se susrele s problemima i poteškoćama pri dojenju.

Moss je rekla kako većina današnji majki dojenje do šest

mjeseci života svojih beba uglavnom ne prakticira iz vrlo opravdanih razloga pa

zaslužuju veću podršku.

"Pored problema s kojima se suočavaju pri dojenju, neke majke pribjegavaju uključivanju u prehranu krute hrane jer su prepoznale da je njihovo dijete spremno za uvođenje krute hrane, a neke to čine iz praktičnih razloga jer se moraju vratiti na posao“, rekla je Moss.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije sva bi

djeca trebala biti isključivo dojena prvih šest mjeseci života. Smatra se da je

to jedan od najboljih načina kako osigurati zdravlje djeteta. Ipak, oko 67

posto majki ne doji, a to se nije promijenilo u posljednjih 20 godina.

Znanstvenici se nadaju da će rezultati i ove studije potaknuti zdravstvene djelatnike da budu veća podrška ženama koje imaju teškoća s dojenjem ili uopće ne mogu dojiti.

Sve o greškama kojima sabotiramo dojenje saznajte OVDJE, a otkrivamo i koja su tri pološaja za uspješno dojenje te zašto je jedna poznata mama, trostruka mama, odlučila prestati dojiti 3-mjesečnog sina.

Tekst: I. K.
Fotografija: Shutterstock