Doručak je najvažniji obrok u danu i dok će mnogi “zažmiriti na jedno oko” na spomen toga da mnogi odrasli u dan kreću bez tog prvog, najvažnijeg, obroka, za djecu se – reći će većina – doručak podrazumijeva. No stvarnost nije takva, jer gotovo 30% osmogodišnjaka ne doručkuje! Naime, rezultati Međinarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika, koje je proveo HZJZ, pokazuje kako 77% osmogodišnjaka doručkuje svakodnevno, samo trećina njih svakodnevno jede svježe voće, a samo 17% povrće. Pogledamo li starije dobne skupine, rezultati pokazuju da učestalost redovitog doručka pada s dobi pa u dobi od 15 godina svakodnevno duručuje samo 50% dječaka i 39% djevojčica! Samo 25% dječaka i 30% djevojčica u toj dobnoj skupini svakodnevno konzumira voće, a posebno je kritična svakodnevna konzumacija povrća, pa smo prema ovom istraživanju posljednji od svih 45 zemalja (samo 25% dječaka i 21% djevojčica u dobi od 15 godina svakodnevno konzumira povrće). Ako i vaše dijete ne jede povrće, možda radite baš OVO.

13 savjeta kako da vaša djeca zavole jesti, pročitajte OVDJE.

Iako je potrebno još mnogo raditi na promicanju pravilne prehrane među djecom i roditeljima, najveći problem trenutačno je, tvrdi prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a, situacija vezana uz školsku prehranu. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama donesene su 2013. godine, međutim, mnogo škola i dalje nema osnovne materijalne, prostorne i kadrovske uvjete za njihovo provođenje. U sklopu projekta Živjeti zdravo škole se savjetuju oko sadržaja Smjernica i svaki im se mjesec kao pomoć i inspiracija šalju primjeri jelovnika koji su usklađeni sa Smjernicama, ali prof. dr. sc. Musić Milanović ističe da su uvjeti u školama doista ograničeni.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 30% osnovnih škola u Hrvatskoj nema nikakav oblik organizirane prehrane, a podjednak udio škola nudi djeci samo mliječni obrok, bez mogućnosti toplog obroka. Posebno je teška situacija u Dalmaciji gdje velik udio škola nema školsku kuhinju i ne nudi mogućnost toplog obroka. Način života, posebice prehrana, uz genetske faktore, razlozi su zašto današnja djeca sve ranije ulaze u pubertet. Naime, djevojčice danas u pubertet ulaze skoro godinu dana ranije no što je to bilo prije 40 godina (srednja dob je oko 12,5 godina), no pubertetske promjene mogu započeti vrlo rano, odnosno već u dobi od 6 godina za djevojčice. Razlog za to prije svega treba tražiti u načinu života.

Što se tiče

tjelesne aktivnosti, preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije da djeca i

mladi od 5 do 17 godina sudjeluju u tjelesnim aktivnostima umjerenog do visokog

intenziteta najmanje 60 minuta dnevno.

“Međutim, prema podacima istraživanja vidimo da kako djeca odrastaju sve manje slijede te preporuke. Među djecom u dobi od 8 godina, njih 88% slijedi tu preporuku, ali u dobi od 15 godina tu preporuku slijedi samo 21% dječaka i 13% djevojčica. Za naglasiti je da otprilike polovica od 2027 osnovnih škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranui zato su osmišljeni Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece kako bi se i djeci bez dvorane omogućilo da izvode sadržaje nastave tjelesne i zdravstvene culture”, rekla je Musić Milanović.

Poligoni su školama dostavljeni preko projekta "Živjeti zdravo", sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, a koriste se već četiri godine u 120 matičnih škola koje nemaju sportsku dvoranu. Musić Milanović ističe kako su u planu Poligoni za još 1000 područnih osnovnih škola bez sportske dvorane. Također, osmišljen je i program Svakodnevno 10 minutno tjelesno vježbanje koji sadrži vježbe koje se mogu svakodnevno izvoditi u učionici, a kako bi se stekla navika redovite tjelesne aktivnosti.

Tekst: I. K.
Fotografija: Shutterstock i arhiva Roditelji.hr